Kako smanjiti stres na prirodan način: navike, biljke i adaptogeni

Šetnja kroz šumu kao prirodan način smanjenja stresa

Kratak odgovor: Stres na prirodan način najbolje se smanjuje svakodnevnim navikama: redovnim kretanjem, dovoljno sna, pravilnom ishranom, rutinom i razgovorom sa bliskim ljudima [1]. Fizička aktivnost i program svesne pažnje (mindfulness) u istraživanjima smanjuju stres i napetost [2][3]. Matičnjak, lavanda i rodiola tradicionalno se koriste kod blagih simptoma stresa [4][5][6].

U nastavku pročitajte kako se stres prepoznaje, kako ga smanjiti prirodnim putem, koje biljke i adaptogeni se koriste, na šta paziti i kada potražiti pomoć.

Šta je stres i kako se prepoznaje?

Svetska zdravstvena organizacija (SZO) opisuje stres kao stanje brige ili psihičke napetosti izazvano teškom situacijom, prirodan odgovor na izazove [1]. Malo stresa može da pomogne, a previše izaziva telesne i psihičke tegobe [1].

Najčešći znaci stresa su [1][7]:

  • teško opuštanje, razdražljivost, prekomerna briga i napetost;
  • slabija koncentracija;
  • glavobolja ili bolovi u telu, nelagodnost u stomaku;
  • problemi sa snom, gubitak apetita ili prejedanje.

Posledice dugotrajnog stresa

Dugotrajan stres može da pogorša postojeće zdravstvene probleme [1]. Ako napetost zbog stresa ne prolazi, može da poremeti san i da utiče na imunski, probavni, srčano-krvni i reproduktivni sistem, a povećava i rizik od anksioznih poremećaja i depresije [7]. Pročitajte i kako se boriti sa anksioznošću.

Kako smanjiti stres na prirodan način?

  • Kretanje: u pregledu 97 meta-analiza fizička aktivnost je umereno smanjila simptome anksioznosti i psihičku napetost, i kod zdravih ljudi [2]. SZO savetuje svakodnevnu aktivnost, i šetnju i napornije vežbanje [1].
  • Svesna pažnja (mindfulness): u meta-analizi 29 studija sa zdravim odraslima osmonedeljni program svesne pažnje imao je veliki efekat na stres i umeren na anksioznost [3].
  • San i rutina: ležite i ustajte u isto vreme, ograničite ekrane pred spavanje i izbegavajte obilne obroke, kofein i alkohol uveče [1].
  • Ishrana: jedite raznovrsno i u redovnim razmacima, sa dosta voća i povrća, i pijte dovoljno tečnosti [1].
  • Ljudi i misli: razgovarajte sa ljudima od poverenja i ograničite vesti ako vas uznemiravaju [1]; vodite dnevnik i preispitujte negativne misli [7].

Koje biljke se koriste kod stresa?

Biljka Tradicionalna upotreba (EMA) Ko može da koristi
Matičnjak (list) Blagi simptomi stresa i lakši san [4] Odrasli i deca starija od 12 godina; lekar ako tegobe traju duže od 2 nedelje [4]
Lavanda (eterično ulje) Blagi simptomi psihičkog stresa i iscrpljenosti, lakši san [5] Odrasli i deca starija od 12 godina [5]
Rodiola (koren) Privremeno ublažavanje simptoma stresa, kao što su umor i slabost [6] Samo odrasli; najduže 2 nedelje bez saveta lekara [6]

Evropska agencija za lekove (EMA) ove upotrebe prihvata na osnovu duge tradicije, a ne na osnovu čvrstih kliničkih dokaza: studije su bile male ili sa nedostacima [4][5][6]. Ulje lavande se koristi i kao dodatak kupki [5]; više pročitajte u tekstu o eteričnom ulju lavande.

Kantarion se često pominje uz stres, ali slabi dejstvo mnogih lekova, među njima kontraceptivnih pilula i varfarina, a uz lekove koji utiču na serotonin može da izazove ozbiljne neželjene reakcije [8]. Možda nije bezbedan u trudnoći [8]. Ako uzimate bilo koji lek, koristite ga samo uz savet lekara ili farmaceuta [8].

Šta su adaptogeni i koje su adaptogene biljke?

Adaptogeni su biljni ekstrakti za koje se smatra da povećavaju otpornost organizma na fizičko opterećenje i stres [9]. U adaptogene biljke ubrajaju se ginseng (Panax ginseng), sibirski ginseng (Eleutherococcus senticosus), rodiola (Rhodiola rosea), šizandra (Schisandra chinensis) i levzeja (Rhaponticum carthamoides) [9]. Iako ih mnogi koriste, kliničkih studija na ljudima je malo [9].

Ašvaganda se često reklamira za stres i san [10]. Prema američkom NCCIH, neki preparati ašvagande mogu da pomognu kod nesanice i stresa, ali su studije uglavnom male i sa različitim preparatima, a efekat na anksioznost nije jasan [10]. Više o ašvagandi i rodioli pročitajte u tekstu o malaksalosti i umoru.

Na šta paziti kod adaptogena?

  • Ašvaganda je verovatno bezbedna do 3 meseca; opisani su retki slučajevi oštećenja jetre [10].
  • Ašvagandu ne treba koristiti u trudnoći i dojenju, pred operaciju, kod autoimunih bolesti i bolesti štitne žlezde, kao ni kod hormonski zavisnog raka prostate [10].
  • Ašvaganda može da stupi u interakciju sa lekovima za dijabetes, pritisak, štitnu žlezdu i epilepsiju, sa sedativima i lekovima koji slabe imunitet [10].

Kada potražiti pomoć?

Ako stres ometa svakodnevni život, ako zbog njega izbegavate obaveze ili ako simptomi ne prolaze, razgovarajte sa lekarom ili psihologom [7]. Glavni oblici lečenja anksioznosti su psihoterapija i lekovi koje propisuje lekar [7].

Ukratko

  • Stres je prirodan odgovor na teške situacije, ali dugotrajan stres utiče i na telo i na psihu [1][7].
  • Kretanje i program svesne pažnje u istraživanjima smanjuju stres i napetost [2][3].
  • Matičnjak, lavanda i rodiola tradicionalno se koriste kod blagih simptoma stresa, ali su dokazi ograničeni [4][5][6].
  • Kod kantariona i ašvagande važne su interakcije sa lekovima [8][10].

Česta pitanja

Šta je dobro za stres?

Najviše pomažu svakodnevne navike: redovno kretanje, dovoljno sna, redovni obroci sa dosta voća i povrća i razgovor sa ljudima od poverenja [1]. Kretanje u istraživanjima umereno smanjuje psihičku napetost [2]. Od biljaka se kod blagih simptoma tradicionalno koriste matičnjak, lavanda i rodiola [4][5][6].

Koji je prirodni lek za stres?

Ne postoji jedno prirodno sredstvo koje uklanja stres. EMA prihvata matičnjak i ulje lavande za blage simptome stresa i lakši san, a rodiolu za privremeno ublažavanje umora i slabosti zbog stresa, ali na osnovu duge tradicije, jer su studije bile male ili sa nedostacima [4][5][6].

Da li su adaptogeni bezbedni?

Kliničkih studija adaptogena na ljudima je malo [9]. Ašvaganda je verovatno bezbedna do 3 meseca, ali su opisani retki slučajevi oštećenja jetre, i ne koristi se u trudnoći i dojenju [10]. Rodiolu ne koriste osobe mlađe od 18 godina, niti duže od 2 nedelje bez saveta lekara [6].

Mogu li da pijem čaj od kantariona ako uzimam lekove?

Samo uz savet lekara ili farmaceuta, jer ova biljka stupa u interakciju sa mnogo lekova [8]. Slabi dejstvo, između ostalih, kontraceptivnih pilula, varfarina i nekih lekova za srce i epilepsiju, a uz lekove koji utiču na serotonin može da izazove ozbiljne neželjene reakcije [8].


Napomena: Ovaj tekst je informativan i ne zamenjuje savet lekara ili farmaceuta.

Izvori

  1. Svetska zdravstvena organizacija (WHO). Stress – Questions and answers. 2026.
  2. Singh B., Olds T., Curtis R. i sar. Effectiveness of physical activity interventions for improving depression, anxiety and distress: an overview of systematic reviews. British Journal of Sports Medicine. 2023;57(18):1203–1209. DOI: 10.1136/bjsports-2022-106195.
  3. Khoury B., Sharma M., Rush S. E. i sar. Mindfulness-based stress reduction for healthy individuals: A meta-analysis. Journal of Psychosomatic Research. 2015;78(6):519–28. DOI: 10.1016/j.jpsychores.2015.03.009.
  4. EMA – Evropska agencija za lekove. Melissae folium – herbal medicinal product. 2014.
  5. EMA – Evropska agencija za lekove. Lavandulae aetheroleum – herbal medicinal product. 2014.
  6. EMA – Evropska agencija za lekove. Rhodiolae roseae rhizoma et radix – herbal medicinal product. 2023.
  7. National Institute of Mental Health (SAD). I’m So Stressed Out! Fact Sheet.
  8. NCCIH, National Institutes of Health (SAD). St. John’s Wort.
  9. Todorova V., Ivanov K., Delattre C. i sar. Plant Adaptogens-History and Future Perspectives. Nutrients. 2021;13(8). DOI: 10.3390/nu13082861.
  10. NCCIH, National Institutes of Health (SAD). Ashwagandha.

Komentari čitalaca

Još nema komentara.

Napišite komentar