Stafilokoka aureus (Staphylococcus aureus): simptomi, prenošenje, MRSA i lečenje

Kratak odgovor: Stafilokoka aureus (Staphylococcus aureus, zlatni stafilokok) je bakterija koju oko trećine ljudi nosi na koži ili u nosu bez ikakvih tegoba [1]. Problem nastaje kada uđe u telo kroz ranu ili posekotinu: najčešće izaziva infekcije kože, kao što su čirevi, a ređe i teške infekcije krvi, srca, kostiju i pluća [2]. Infekciju potvrđuje laboratorija, a lečenje određuje lekar [3].
Nalaz stafilokoke u brisu često zabrine, iako u većini slučajeva ne znači bolest. U nastavku pročitajte šta je stafilokoka aureus, kada je opasna, šta znači nalaz u nosu, kako izgleda infekcija kože, koje druge infekcije izaziva, kako se prenosi, kako se dokazuje i leči, šta je MRSA, kako se zaštititi, šta pokazuju laboratorijska ispitivanja ulja divljeg origana i kada se javiti lekaru.
Šta je stafilokoka (Staphylococcus aureus)?
Stafilokoke (Staphylococcus) su grupa bakterija sa više od 30 vrsta, a najviše infekcija izaziva jedna od njih, Staphylococcus aureus [2]. Kod nas se zove i zlatni stafilokok, a u razgovoru često samo „stafilokoka“ ili „stafilokokus aureus“. Ova bakterija živi na koži i u nosu mnogih zdravih ljudi i najčešće im ne šteti [1].
Istovremeno, Staphylococcus aureus je jedan od najvažnijih uzročnika bolesti kod ljudi: vodeći je uzrok infekcija krvi i srčanih zalistaka, a izaziva i infekcije kostiju i zglobova, kože i mekih tkiva, pluća i infekcije oko ugrađenih medicinskih pomagala [4]. U poslednje dve decenije broj infekcija povezanih sa lečenjem u bolnicama je rastao, a u zajednici su se proširile infekcije kože izazvane sojevima otpornim na beta-laktamske antibiotike [4].
Kada je stafilokoka aureus opasna: kolonizacija ili infekcija?
Kolonizacija znači da bakterija živi na koži ili sluzokoži, a da osoba nema nikakve znake bolesti [2]. Stafilokoke žive bezopasno na koži mnogih ljudi, najčešće u nosu, ispod pazuha i na zadnjici [5]. Infekcija nastaje tek kada bakterija prodre u kožu ili dublje u telo, na primer kroz ujed, posekotinu ili ranu [5][2].
Veći rizik od infekcije imaju osobe sa dijabetesom, rakom, bolestima krvnih sudova, ekcemom i bolestima pluća, osobe sa oslabljenim imunitetom, posle operacije, u bolnici, sa kateterom ili ugrađenim pomagalom (pejsmejker, veštački zglob ili zalistak), sa opekotinama, na dijalizi, osobe koje ubrizgavaju drogu i sportisti u kontaktnim sportovima [2]. Kod ljudi sa atopijskim dermatitisom (ekcemom) stafilokoka se nalazi mnogo češće: u meta-analizi 95 studija bila je prisutna na 70% obolele kože i u nosu kod 62% obolelih [6].
Stafilokok aureus u nosu: šta znači nalaz i da li se leči?
Nos je glavno mesto na kom stafilokoka aureus živi kod ljudi [7]. Do 30% ljudi je nosi u nosu stalno i bez tegoba [8], a prema američkom Centru za kontrolu bolesti (CDC) oko trećine ljudi ima je u nosu [3]. Nosioci imaju veći rizik da dobiju infekciju ovom bakterijom [7], posebno infekciju operativne rane [8].
Nalaz u nosu bez tegoba po pravilu ne znači bolest [1]. Uklanjanje bakterije iz nosa (dekolonizacija) sprečilo je infekcije kod određenih grupa, na primer kod bolesnika na hemodijalizi i u opštoj hirurgiji, ali ne i u svim ispitivanim grupama [7]. U velikoj holandskoj studiji kod 917 nosilaca primljenih u bolnicu, mast sa antibiotikom mupirocinom za nos i sapun sa hlorheksidinom smanjili su infekcije stafilokokom sa 7,7% na 3,4% [9]. Cochrane pregled, s druge strane, nalazi malo pouzdanih dokaza da samo čišćenje nosa pre operacije sprečava infekciju rane [10]. Zato o dekolonizaciji odlučuje lekar, najčešće pred operaciju ili kada je infekcija verovatna, i on propisuje preparate [11][12]. Više o lečenju nalaza u nosu pročitajte u tekstu Prirodni lek protiv Klebsiele, Pseudomonasa i stafilokoka u nosu.
Stafilokok aureus na koži: simptomi i izgled infekcije
Infekcije kože su najčešće stafilokokne infekcije [2]. Izgledaju kao bubuljice ili čirevi koji su crveni, otečeni i bolni, a ponekad iz njih curi gnoj [2]. CDC navodi da je promena često topla na dodir i da može biti praćena povišenom temperaturom [13]. Najčešći oblici su:
- folikulitis – zapaljenje korena dlake, sitna, blago bolna bubuljica u dnu dlake [11];
- čir (furunkul) i apsces – topla, bolna nakupina gnoja ispod kože [11], a karbunkul je bolna crvena izraslina na koži [5];
- impetigo – površni mehurići koji pucaju i ostavljaju krastu boje meda [11];
- celulitis – topla, crvena i otečena koža, infekcija kože i tkiva ispod nje [5][11];
- čmičak i konjunktivitis – bolni, crveni kapci ili oči [5].
Po izgledu kože ne može se zaključiti da li infekciju izaziva obična stafilokoka ili MRSA [13]. Čir ne treba čačkati ni istiskivati, a do pregleda ga treba pokriti čistim, suvim zavojem [13]. Kako čir izgleda i kakvo je lečenje, opisali smo u tekstu Čir na koži (furunkul i karbunkul).
Koje još infekcije izaziva stafilokoka aureus?
| Infekcija | Mogući znaci |
|---|---|
| Infekcija krvi (bakteremija), sepsa | može da pređe u sepsu, vrlo tešku reakciju organizma na infekciju [2] |
| Endokarditis (infekcija srčanih zalistaka) | temperatura, drhtavica, umor, ubrzan rad srca, nedostatak vazduha, otoci ruku ili nogu [2] |
| Infekcija kostiju | bol, otok, toplota i crvenilo na mestu infekcije, drhtavica i temperatura [2] |
| Upala pluća | visoka temperatura, drhtavica, kašalj koji ne prolazi, bol u grudima, nedostatak vazduha [2] |
| Sindrom toksičnog šoka | visoka temperatura, nagli pad pritiska, povraćanje, proliv, zbunjenost, osip nalik opekotini od sunca [2] |
| Trovanje hranom | mučnina, povraćanje, grčevi u stomaku i proliv, naglo, 30 minuta do 8 sati posle jela [14] |
Infekcija krvi stafilokokom je ozbiljna bolest: javlja se kod 20 do 50 ljudi na 100.000 godišnje, a umire 10% do 30% obolelih [15]. Najvažniji pojedinačni faktor rizika za smrtni ishod je starost [15].
Trovanje hranom ne izaziva sama bakterija nego toksin koji ona stvara u hrani [14]. Kuvanje može da uništi bakteriju, ali ne i toksin, a tegobe najčešće prolaze za 24 sata ili brže [14]. Najčešći uzrok ovih trovanja je nepravilno rukovanje hranom, a prevencija obuhvata higijenu, održavanje hladnog lanca i sprečavanje unakrsne kontaminacije u kuhinji [16].
Kako se prenosi stafilokoka aureus?
Stafilokoka se prenosi sa osobe na osobu i preko predmeta, kao što su peškiri, odeća, kvake, sportska oprema i daljinski upravljači [2]. Najčešće se prenosi bliskim kontaktom kože i deljenjem peškira ili četkica za zube, a ređe kapljicama pri kašlju i kijanju [5]. MRSA se u zajednici širi dodirom zaraženih ljudi, rana ili predmeta [13], a u bolnicama najčešće preko zaražene rane ili ruku [3]. I osobe koje nose bakteriju bez simptoma mogu da je prenesu drugima [3]. Osoba sa stafilokokom koja nepravilno priprema hranu može da zarazi i druge [2].
Kako se dokazuje stafilokoka aureus?
Lekar često prepoznaje stafilokoknu infekciju kože po izgledu, posle pregleda i razgovora o tegobama [2]. Za druge infekcije uzima se uzorak za kulturu (zasejavanje u laboratoriji): strugotina kože, uzorak tkiva, stolica ili bris grla ili nosa, a po potrebi se rade i snimanja [2]. Kod infekcija krvi i dubokih infekcija zasejavaju se krv ili inficirana tečnost [11].
Jedini način da se sazna da li infekciju izaziva MRSA je laboratorijsko ispitivanje bakterije [3]. Prepoznavanje uzročnika, uz brzu dijagnozu, važno je za pravovremeno i odgovarajuće lečenje [17].
Stafilokokus aureus: lečenje koje određuje lekar
Stafilokokne infekcije se leče antibioticima, a u zavisnosti od vrste infekcije to mogu biti krema, mast, tablete ili lek u venu [2]. Inficirana rana ili apsces se često drenira [2][11], a kod MRSA infekcija kože osnovni postupak je zasecanje i dreniranje gnoja, uz antibiotik kada je potreban [3]. Britanska zdravstvena služba (NHS) navodi da blage stafilokokne infekcije kože često prolaze same, ali da se treba javiti lekaru ako se pogoršavaju, brzo šire ili traju duže od nedelju dana [5].
Kod sojeva osetljivih na meticilin lekar može da propiše antibiotik srodan meticilinu, na primer nafcilin ili oksacilin, a kod MRSA iz zajednice često se koriste trimetoprim-sulfametoksazol, klindamicin, minociklin ili doksiciklin [11]. Za MRSA infekcije stečene u bolnici koriste se, između ostalih, vankomicin, linezolid ili ceftarolin [11]. Antibiotik, dozu i trajanje terapije uvek propisuje lekar, a lek se uzima tačno kako je propisano [18]. Smernice Američkog udruženja za infektivne bolesti (IDSA) za infekcije kože i mekih tkiva obuhvataju i blage, površinske i po život opasne infekcije [17].
Ako uz propisanu terapiju razmišljate o biljnim preparatima, o tome prvo razgovarajte sa lekarom. Šta je poznato o istovremenoj upotrebi pročitajte u tekstu Da li smem da pijem origano ulje sa antibiotikom?
Šta je MRSA i zašto je važna?
MRSA (meticilin-rezistentni Staphylococcus aureus) je soj stafilokoke otporan na više antibiotika [13]. Otpornost potiče od genetskog elementa koji bakterija stiče i koji je čini otpornom na većinu beta-laktamskih antibiotika, kao što je meticilin [19]. MRSA može da se nalazi na koži i u nosu bez tegoba, ali i da izazove blage infekcije kože ili teške invazivne infekcije sa visokom smrtnošću [19]. Lečenje je i dalje zahtevno, iako je u nekim regionima broj slučajeva u padu [20].
Oko 2 od 100 ljudi nosi MRSA, a u nekim grupama i više [3]. Veći rizik imaju sportisti, deca u vrtićima i školama, vojnici u kasarnama, bolnički pacijenti, osobe posle operacije ili sa ugrađenim pomagalima i osobe koje ubrizgavaju drogu [13]. Prema globalnoj analizi za 2019. godinu, MRSA je bila jedina kombinacija bakterije i otpornosti koja je izazvala više od 100.000 smrti pripisanih otpornosti na antibiotike [21]. Svetska zdravstvena organizacija (SZO) svrstala je MRSA u grupu bakterija visokog prioriteta za razvoj novih lekova i mere kontrole [22]. U Evropskoj uniji je učestalost MRSA infekcija krvi 2023. godine bila 17,6% niža nego 2019. [23]. Detaljnije o ovoj bakteriji pročitajte u tekstu MRSA bakterija i zlatni stafilokok.
Kako se zaštititi od stafilokoke?
- Perite ruke sapunom i vodom ili koristite sredstvo na bazi alkohola [11], a telo redovno, posebno posle vežbanja [18].
- Posekotine i ogrebotine držite čistim i pokrivenim do zarastanja [18].
- Ne delite peškire, krpe za pranje, posteljinu, četkice za zube i brijače [5][18].
- Između kože i zajedničkih površina, na primer u teretani, stavite peškir ili odeću [18].
- Često korišćene predmete i površine čistite sredstvom koje deluje na MRSA [18].
- Pre pripreme hrane operite ruke, jer nosioci mogu da je kontaminiraju [14].
U bolnici i pri posetama bolesnicima perite ili dezinfikujte ruke po uputstvu osoblja [12][18]. Pred neke operacije se radi bris nosa, grla, pazuha, prepona i oštećene kože, a nosiocima MRSA lekar propisuje kremu ili sprej za nos, kupku i šampon za 5 do 10 dana [12].
Ulje divljeg origana i stafilokoka: šta pokazuju laboratorijska ispitivanja?
U laboratoriji su ulje origana i njegove glavne materije, karvakrol i timol, zaustavile rast stafilokoka, a sojevi otporni na meticilin bili su podjednako osetljivi kao osetljivi sojevi [24]. Stafilokoke u biofilmu, zaštitnom sloju koji stvaraju na površinama, zahtevale su dva do četiri puta veće koncentracije, a manje koncentracije ulja ometale su stvaranje biofilma [25]. Ovo su ogledi u epruveti, koji ne pokazuju da ulje deluje na stafilokoknu infekciju kod ljudi.
Probotanic ulje divljeg origana (Origanum minutiflorum, 83,29% karvakrola) ispitano je na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ Univerziteta u Beogradu, gde je u laboratoriji zaustavilo rast i uništilo 26 sojeva bakterija, među njima Staphylococcus aureus i MRSA [26][27]. Prema uputstvu sa pakovanja, za kožu se 30–50 kapi ulja razblaži u 100 ml jestivog ulja i promene na koži se mažu dva puta dnevno [27]. Ulje se ne preporučuje trudnicama, dojiljama i deci mlađoj od 6 godina [27]. Eterična ulja se nikada ne nanose nerazblažena ni na oštećenu kožu [28].
Origano Derm je krema sa organskim uljem divljeg origana, namenjena nezi neoštećene kože sklone gljivičnim i bakterijskim promenama [29]. U dva ispitivanja na istom institutu krema je u laboratoriji delovala na ispitane bakterije, uključujući Staphylococcus aureus i MRSA [29]. Prema uputstvu, tanak sloj se nanosi 2 puta dnevno, 7–14 dana, ne nanosi se na sluzokože, genitalije, područje anusa i oštećenu kožu i ne preporučuje se trudnicama, dojiljama i deci mlađoj od 6 godina [29]. Gnojne promene, čirevi i rane koje se šire treba da pregleda lekar [5].
Kada se obratiti lekaru zbog stafilokoke?
Javite se lekaru ako uz promenu na koži imate povišenu temperaturu ili se promena ne popravlja za 48 sati [13], ako se pogoršava, brzo širi ili traje duže od nedelju dana, ako imate oslabljen imunitet ili se stafilokokne infekcije vraćaju [5]. Bolna, otečena, topla ili crvena rana iz koje curi gnoj treba da se pregleda brzo [12]. Hitna pomoć je potrebna kod zbunjenosti, otežanog disanja, plavičaste ili bledo-mrljaste kože ili osipa koji ne bledi pod pritiskom čaše [12].
Ukratko
- Staphylococcus aureus oko trećina ljudi nosi na koži ili u nosu bez tegoba; nalaz bez simptoma nije bolest [1][3].
- Najčešće izaziva infekcije kože, a ređe teške infekcije krvi, srca, kostiju i pluća [2][4].
- Infekciju i otpornost (MRSA) potvrđuje laboratorija, a antibiotik i dreniranje gnoja određuje lekar [3][2].
- MRSA je otporna na više antibiotika i SZO je svrstava u bakterije visokog prioriteta [13][22].
- Higijena ruku, pokrivene rane i lični peškiri i brijači smanjuju širenje, a ulje origana deluje na stafilokoke samo u laboratorijskim ogledima [18][24].
Česta pitanja
Da li je stafilokoka aureus zarazna?
Da, prenosi se sa osobe na osobu, najčešće bliskim kontaktom kože i deljenjem peškira, posteljine, četkica za zube ili brijača, a ređe kapljicama pri kašlju i kijanju [5]. Može da se prenese i preko predmeta kao što su kvake i sportska oprema [2]. Bakteriju mogu da prenesu i osobe koje je nose bez ikakvih simptoma [3].
Da li stafilokoka prolazi sama?
Blage stafilokokne infekcije kože često prolaze same [5]. Lekaru se treba javiti ako se promena pogoršava, brzo širi, traje duže od nedelju dana ili se infekcije vraćaju [5], kao i kod povišene temperature ili ako nema poboljšanja za 48 sati [13]. Nošenje bakterije u nosu bez tegoba po pravilu se ne leči, osim u posebnim situacijama koje procenjuje lekar [7][11].
Koji antibiotik se daje za stafilokoku aureus?
To zavisi od vrste infekcije i od toga da li je soj osetljiv na meticilin ili je MRSA, što pokazuje laboratorija [3]. Koriste se, na primer, nafcilin ili oksacilin kod osetljivih sojeva, a trimetoprim-sulfametoksazol, klindamicin, doksiciklin, vankomicin ili linezolid kod MRSA [11]. Antibiotik i dozu propisuje lekar, a lek se uzima tačno kako je propisano [18].
Može li stafilokoka iz nosa da izazove infekciju?
Može. Nosioci stafilokoke u nosu imaju veći rizik da dobiju infekciju ovom bakterijom [7], na primer infekciju operativne rane [8]. Zato se pred neke operacije radi bris nosa, a nosiocima lekar propisuje kremu ili sprej za nos, kupku i šampon za 5 do 10 dana [12]. Sam nalaz bez tegoba ne znači bolest [1].
Može li se stafilokoka dobiti iz hrane?
Može se dobiti trovanje toksinom koji stafilokoka stvara u hrani, a ne infekcija samom bakterijom [14]. Tegobe su mučnina, povraćanje, grčevi u stomaku i proliv, počinju naglo, 30 minuta do 8 sati posle jela, i najčešće prolaze za 24 sata [14]. Kuvanje ne uništava toksin, pa je važno pranje ruku i pravilno čuvanje hrane [14][16].
Napomena: Ovaj tekst je informativan i ne zamenjuje savet lekara ili farmaceuta.
Izvori
- Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Staphylococcus aureus Basics. 15. 4. 2024.
- MedlinePlus, National Library of Medicine (SAD). Staphylococcal Infections.
- Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Clinical Overview of Methicillin-resistant Staphylococcus aureus (MRSA) in Healthcare Settings. 27. 6. 2025.
- Tong S. Y., Davis J. S., Eichenberger E. i sar. Staphylococcus aureus infections: epidemiology, pathophysiology, clinical manifestations, and management. Clinical Microbiology Reviews. 2015;28(3):603–61. DOI: 10.1128/CMR.00134-14.
- NHS (Velika Britanija). Staph infection. Pregledano 11. 2. 2025.
- Totté J. E., van der Feltz W. T., Hennekam M. i sar. Prevalence and odds of Staphylococcus aureus carriage in atopic dermatitis: a systematic review and meta-analysis. The British Journal of Dermatology. 2016;175(4):687–95. DOI: 10.1111/bjd.14566.
- Wertheim H. F., Melles D. C., Vos M. C. i sar. The role of nasal carriage in Staphylococcus aureus infections. The Lancet. Infectious Diseases. 2005;5(12):751–62. DOI: 10.1016/S1473-3099(05)70295-4.
- Sakr A., Brégeon F., Mège J. L. i sar. Staphylococcus aureus Nasal Colonization: An Update on Mechanisms, Epidemiology, Risk Factors, and Subsequent Infections. Frontiers in Microbiology. 2018;9:2419. DOI: 10.3389/fmicb.2018.02419.
- Bode L. G., Kluytmans J. A., Wertheim H. F. i sar. Preventing surgical-site infections in nasal carriers of Staphylococcus aureus. The New England Journal of Medicine. 2010;362(1):9–17. DOI: 10.1056/NEJMoa0808939.
- Liu Z., Norman G., Iheozor-Ejiofor Z. i sar. Nasal decontamination for the prevention of surgical site infection in Staphylococcus aureus carriers. The Cochrane Database of Systematic Reviews. 2017;5(5):CD012462. DOI: 10.1002/14651858.CD012462.pub2.
- Bush LM, Vazquez-Pertejo MT. MSD Manual, Consumer Version. Staphylococcus aureus Infections. 2025.
- NHS (Velika Britanija). MRSA. Pregledano 9. 10. 2026.
- Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Methicillin-resistant Staphylococcus aureus (MRSA) Basics. 26. 6. 2025.
- Centers for Disease Control and Prevention (CDC). About Staph Food Poisoning. 16. 4. 2024.
- van Hal S. J., Jensen S. O., Vaska V. L. i sar. Predictors of mortality in Staphylococcus aureus Bacteremia. Clinical Microbiology Reviews. 2012;25(2):362–86. DOI: 10.1128/CMR.05022-11.
- Kadariya J., Smith T. C., Thapaliya D. Staphylococcus aureus and staphylococcal food-borne disease: an ongoing challenge in public health. BioMed Research International. 2014;2014:827965. DOI: 10.1155/2014/827965.
- Stevens D. L., Bisno A. L., Chambers H. F. i sar. Practice guidelines for the diagnosis and management of skin and soft tissue infections: 2014 update by the Infectious Diseases Society of America. Clinical Infectious Diseases. 2014;59(2):e10–52. DOI: 10.1093/cid/ciu444.
- Centers for Disease Control and Prevention (CDC). Preventing Methicillin-resistant Staphylococcus aureus (MRSA). 27. 6. 2025.
- Lee A. S., de Lencastre H., Garau J. i sar. Methicillin-resistant Staphylococcus aureus. Nature Reviews. Disease Primers. 2018;4:18033. DOI: 10.1038/nrdp.2018.33.
- Turner N. A., Sharma-Kuinkel B. K., Maskarinec S. A. i sar. Methicillin-resistant Staphylococcus aureus: an overview of basic and clinical research. Nature Reviews. Microbiology. 2019;17(4):203–218. DOI: 10.1038/s41579-018-0147-4.
- Antimicrobial Resistance Collaborators. Global burden of bacterial antimicrobial resistance in 2019: a systematic analysis. Lancet. 2022;399(10325):629–655. DOI: 10.1016/S0140-6736(21)02724-0.
- Svetska zdravstvena organizacija (SZO). WHO updates list of drug-resistant bacteria most threatening to human health. 17. 5. 2024.
- European Centre for Disease Prevention and Control (ECDC). Antimicrobial resistance in the EU/EEA (EARS-Net) – Annual Epidemiological Report 2023. 18. 11. 2024.
- Nostro A., Blanco A. R., Cannatelli M. A. i sar. Susceptibility of methicillin-resistant staphylococci to oregano essential oil, carvacrol and thymol. FEMS Microbiology Letters. 2004;230(2):191–5. DOI: 10.1016/S0378-1097(03)00890-5.
- Nostro A., Roccaro A. S., Bisignano G. i sar. Effects of oregano, carvacrol and thymol on Staphylococcus aureus and Staphylococcus epidermidis biofilms. Journal of Medical Microbiology. 2007;56(Pt 4):519–523. DOI: 10.1099/jmm.0.46804-0.
- Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Univerzitet u Beogradu. Ispitivanje antibakterijske i antifungalne aktivnosti preparata Probotanic Ulje divljeg origana (izveštaj, PDF). 2022.
- Probotanic. Ulje divljeg origana – uputstvo sa pakovanja.
- National Capital Poison Center (SAD). Essential Oils: Poisonous when Misused.
- Probotanic. Origano Derm – uputstvo sa pakovanja.
Komentari čitalaca
Još nema komentara.










Napišite komentar
Da biste napisali komentar, prijavite se ili registrujte.