Žalfija: lekovitost, čaj od žalfije, za šta je dobra i kontraindikacije

Svež list žalfije sa cvetom, sušena žalfija i šolja čaja od žalfije – žalfija lekovitost i upotreba

Kratak odgovor: Žalfija (Salvia officinalis) je aromatični polužbun iz porodice usnatica, čiji se list koristi kao začin i kao biljni lek. Kad je u pitanju žalfija, lekovitost je zvanično priznata kao tradicionalna upotreba: Evropska agencija za lekove (EMA) navodi da list žalfije – kao čaj ili za grgljanje i ispiranje – ublažava upale u ustima i grlu i prekomerno znojenje [1].

EMA ga priznaje i kod blagih tegoba sa varenjem poput gorušice i nadutosti i kod blagih upala kože [1]. Čaj od žalfije pije se kratko i ne piju ga trudnice, dojilje ni deca, a etarsko ulje žalfije se ne pije, jer sadrži mnogo tujona, koji u velikim dozama može da izazove grčeve [1][2].

„Zašto da umre čovek kome u vrtu raste žalfija?“ – pita se u čuvenom srednjovekovnom stihu koji se pripisuje salernskoj medicinskoj školi (Cur moriatur homo, cui salvia crescit in horto?). Manje je poznat stih koji odmah sledi: „Protiv sile smrti nema leka u vrtovima.“ Ta dva stiha i danas dobro opisuju žalfiju: jedna je od najcenjenijih lekovitih biljaka Evrope, ali nije čudotvorni lek. U nastavku saznajte šta je žalfija, za šta je dobra prema evropskim smernicama i studijama, kako se priprema čaj od žalfije i koliko dugo se pije, šta je tačno o menopauzi i urinarnim infekcijama, kome žalfija ne prija i kako da je gajite u saksiji.

Šta je žalfija i kako izgleda?

Žalfija je višegodišnji polužbun – biljka čije stabljike pri dnu odrvene – iz porodice usnatica (Lamiaceae), kojoj pripadaju i origano, ruzmarin i lavanda. Latinski naziv joj je Salvia officinalis, a samoniklo raste u Sredozemlju, naročito uz obalu Jadranskog mora; žalfija u prometu najčešće potiče iz zemalja jugoistočne Evrope [3]. Kod nas je zovu i kadulja, kuš i lekovita žalfija.

Po čemu se prepoznaje žalfija biljka? Listovi su duguljasti, debeli i sitno naborani, gusto prekriveni dlačicama, pa izgledaju srebrnastosivo i baršunasti su na dodir; po toj prigušenoj nijansi nazvana je i boja žalfija zelena (engl. sage green). Krajem proleća i početkom leta žalfija cveta plavoljubičastim, dvousnatim cvetovima složenim u klasove, a protrljan list ima jak, topao miris koji podseća na kamfor.

Ime roda Salvia vezuje se za latinske reči salvus („zdrav, spašen“) i salvere („biti zdrav“). Žalfiju su kao lek koristili stari Egipćani, Grci i Rimljani: Grci su njome zaustavljali krvarenje i čistili rane, uzimali je protiv promuklosti i kašlja, a napitkom od nje grgljali su kod upale usta i grla. Engleski travari 17. veka pripisivali su joj i jačanje pamćenja [3].

Imenom „divlja žalfija“ u narodu se zovu samonikla prava žalfija, ali i druge vrste roda Salvia, poput muskatne i livadske žalfije, koje imaju drugačiji izgled, sastav i upotrebu – o njima pišemo u tekstu o divljoj žalfiji i muskatnoj žalfiji. Ovaj tekst govori o pravoj, lekovitoj žalfiji.

Kako se kaže žalfija na engleskom?

Žalfija na engleskom se kaže sage (ili common sage, garden sage), a list žalfije je sage leaf [1]; žalfija čaj na engleskom je sage tea. U engleskom ista reč, sage, znači i „mudrac“, ali je to slučajnost: ime biljke u engleski je stiglo iz latinskog salvia, preko francuskog sauge. Na nemačkom se žalfija kaže Salbei, na grčkom faskomilo, na hrvatskom kadulja, a na slovenačkom žajbelj [1].

Žalfija za šta je dobra: lekovitost po evropskoj monografiji

Žalfija je dobra za četiri namene koje je Evropska agencija za lekove priznala kao tradicionalnu upotrebu lista: ublažavanje upala u ustima i grlu, prekomernog znojenja, blagih tegoba sa varenjem poput gorušice i nadutosti i blagih upala kože [1]. „Tradicionalna upotreba“ znači da se žalfija kao lek koristi najmanje 30 godina, od toga najmanje 15 u Evropskoj uniji, i da je pri propisanom načinu upotrebe ocenjena kao bezbedna, ali da kliničke studije još nisu dovoljne za status „dobro utvrđene upotrebe“ [3].

Namena Kako se koristi Količina lista Rok za poboljšanje
Blage tegobe sa varenjem (gorušica, nadutost) čaj, pije se 3 puta dnevno 1–2 g usitnjenog lista na 150 ml ključale vode 2 nedelje
Prekomerno znojenje čaj, pije se 2 g lista na 150 ml ključale vode 6 nedelja (moguća je i duža upotreba)
Upale u ustima i grlu topao čaj za grgljanje i ispiranje 3 puta dnevno, ne guta se 2,5 g lista na 100 ml ključale vode 1 nedelja
Blage upale kože čaj za obloge i ispiranje kože 2–4 puta dnevno 2,5 g lista na 100 ml vode 2 nedelje

Količine i rokovi su iz monografije EMA i važe za odrasle [1]. Ako se tegobe u tim rokovima ne smire ili se pogoršaju, javite se lekaru.

Žalfija kao lek dostupna je i u obliku tinkture, tečnih i suvih ekstrakata i gela za usnu duplju. Tinktura žalfije se, na primer, kod tegoba sa varenjem uzima po 2–3 ml tri puta dnevno, a za grgljanje i ispiranje 5–10 ml u čaši vode više puta dnevno; za gotove preparate važe doze sa uputstva proizvođača [1].

Žalfija lekovita svojstva: koji sastojci deluju?

Žalfija lekovita svojstva duguje pre svega etarskom ulju, kog u listu ima do 3%: u njemu preovlađuju α-tujon (10–60%) i β-tujon (4–36%), kamfor (5–20%) i 1,8-cineol (1–15%). List sadrži i ruzmarinsku kiselinu, fenolne diterpene poput karnozola, tanine, gorke materije, triterpene i flavonoide [3]. Sastav ulja mnogo zavisi od porekla biljke i vremena berbe, a razlikuje se čak i od lista do lista na istoj biljci [3].

Prema pregledu ispitivanja iz 2017. godine, ekstrakti žalfije i njeni sastojci u laboratoriji i u ogledima na životinjama delovali su antioksidativno, protivupalno i antimikrobno, a snižavali su i šećer i masnoće u krvi [4]. Ti rezultati objašnjavaju tradicionalnu upotrebu biljke, ali ne znače da žalfija leči bolesti kod ljudi.

Žalfija list, sveža ili suva: šta se koristi?

Kao lek se koristi žalfija list – u biljnim čajevima i apotekama nalazi se pod latinskim nazivom Salviae officinalis folium. Prema Evropskoj farmakopeji, osušen list žalfije mora da sadrži najmanje 12 ml etarskog ulja po kilogramu celog lista, odnosno 10 ml po kilogramu isečenog lista [3]. Za čaj je najpraktičnija žalfija suva, jer se lako dozira i dugo čuva, a količine iz tabele odnose se upravo na osušen list. Svež list žalfije iz bašte ili saksije odličan je začin za meso, ribu i testenine.

Cvet žalfije: lekovitost i upotreba

Monografija EMA i farmakopeja odnose se samo na list, pa lekovitost cveta žalfije nije posebno ispitana [1][3]. Cvetovi su medonosni – pčele ih rado posećuju, a od njih nastaje med od žalfije (kaduljin med) – i mogu se dodati salatama kao jestiv ukras, ali za lekovite namene koristite list.

Čaj od žalfije: za šta je dobar i kako se priprema?

Čaj od žalfije je dobar kod blagih tegoba sa varenjem, poput gorušice i nadutosti, i kod prekomernog znojenja, a kao topao čaj za grgljanje i ispiranje – kod upala u ustima i grlu [1]. Lekovitost čaja od žalfije zasniva se na dugogodišnjoj upotrebi, koju je EMA ocenila kao bezbednu kada se čaj pravilno pripremi i ne pije predugo.

Kako se kuva čaj od žalfije?

Čaj od žalfije se, zapravo, ne kuva, nego se priprema kao napitak (infuz): usitnjen list prelijete ključalom vodom [1], poklopite, ostavite da odstoji nekoliko minuta i procedite. Bezbednost se ne postiže kuvanjem, nego pravom količinom lista i kratkim trajanjem upotrebe.

  1. Kod gorušice i nadutosti: 1–2 g usitnjenog lista prelijte sa 150 ml ključale vode i pijte 3 puta dnevno [1].
  2. Kod pojačanog znojenja: 2 g lista na 150 ml ključale vode [1].
  3. Za grgljanje i ispiranje: 2,5 g lista na 100 ml ključale vode; toplim čajem grgljajte ili ispirajte usta 3 puta dnevno i ne gutajte ga [1].

Grami se najpreciznije odmere kuhinjskom vagom. Ako kupujete gotov žalfija čaj u filter-kesicama, pratite uputstvo sa pakovanja.

Koliko dugo se pije čaj od žalfije?

Čaj od žalfije pije se kratko, kao kura od nekoliko dana do dve nedelje, a ne svakodnevno mesecima, na primer umesto kafe. Razlog je tujon: EMA ograničava njegov unos iz preparata žalfije na najviše 6 mg dnevno, najduže dve nedelje [2]. Izuzetak je pojačano znojenje, kod koga je duža upotreba moguća, ali bi znojenje trebalo da se smanji u roku od šest nedelja [1].

Žalfija u saksiji od terakote na sunčanom mestu i sušeni listovi žalfije u tegli

Žalfija za grlo i usta: grgljanje i ispiranje

Žalfija za grlo i usta koristi se kao topao čaj za grgljanje i ispiranje tri puta dnevno, a sprejevi, gelovi i tinkture prema uputstvu [1]. U dvostruko slepoj studiji sa 286 pacijenata sa akutnom virusnom upalom ždrela sprej sa 15% ekstrakta žalfije ublažio je bol u grlu u prva dva sata više od placeba, uz samo blage neželjene pojave poput suvoće i peckanja u grlu [5].

Ispiranje usta žalfijom ispitano je i kod desni: u studiji sa 175 mladih odraslih osoba ispiranje usta 2% vodenim napitkom žalfije tri puta dnevno tokom 12 nedelja smanjilo je zubni plak i znake upale desni više od placeba, slično kao napici kamilice i đumbira [6]. Ispiranje je dopuna pranju zuba, a ne zamena. Kako se neguju osetljive desni, pročitajte u tekstu Upala desni: prirodan lek i čime ispirati upaljene desni.

Gotova pomoć za grlo i usta od divljeg origana

Probotanic nema preparat od žalfije. Za grlo i usta nudi gotove proizvode od organskog divljeg origana (Origanum minutiflorum), biljke iz iste porodice usnatica, koji ne zahtevaju pripremu čaja i lako se nose u torbi.

Origano Sept Strong je 100% organski oralni sprej od aromatične vode i etarskog ulja divljeg origana, bez alkohola, konzervansa i veštačkih boja, namenjen bolnim upalama grla. Gotov sprej ispitan je u Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ Univerziteta u Beogradu: u laboratoriji je delovao baktericidno na sve ispitane bakterije, među njima i na bakterije iz usne duplje, i fungicidno na sve ispitane gljivice, uključujući kandidu (izveštaj Instituta, 2022). Deca od 3 do 12 godina koriste po 1–2 raspršivanja 3 puta dnevno, a odrasli i deca starija od 12 godina po 2–3 raspršivanja 5–6 puta dnevno; sprej pre svake upotrebe promućkajte. Prema uputstvu, ne preporučuje se deci mlađoj od 3 godine, trudnicama i dojiljama, moguća je ukrštena preosetljivost na biljke iz porodice usnatica, a poseban oprez potreban je uz lekove sa litijumom, lekove protiv zgrušavanja krvi i lekove za dijabetes. Više o grlu pročitajte u tekstu Proizvodi od divljeg origana za grlo i kašalj, a za najmlađe u tekstu Upala grla i promuklost kod dece.

Origano Sept Strong

Iz Probotanic prodavnice

Origano Sept Strong

690,00 RSD(36)

Herba Sept je prirodna vodica za ispiranje usta i grla koja, prema deklaraciji, sadrži samo aromatičnu vodu i etarsko ulje divljeg origana, bez alkohola, konzervansa, veštačkih boja, zaslađivača i glutena. Usnu duplju i grlo ispirate 2–3 puta dnevno posle jela, bočicu pre upotrebe promućkate, a rastvor ne gutate; deca od 3 godine koriste ga razblaženog vodom, u odnosu 1:2 ili 1:3. Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ ispitao je Herba Sept 2016. godine na bakterijama i gljivicama izolovanim iz usne duplje: u koncentrovanom obliku delovao je baktericidno na sve ispitane bakterije, a dobar antimikrobni potencijal zadržao je i razblažen (izveštaj Instituta, 2016). Sve o upotrebi pročitajte u tekstu Prirodna vodica za ispiranje usta: Herba Sept.

Herba Sept

Iz Probotanic prodavnice

Herba Sept

990,00 RSD(19)

Žalfija za menopauzu: šta pokazuju studije o valunzima?

Male studije pokazuju da preparati žalfije mogu da smanje valunge i noćno znojenje u menopauzi, ali te rezultate tek treba potvrditi većim ispitivanjima [7][8][9]. Ispitivane su tablete i ekstrakti žalfije, a ne čaj.

  • Studija iz Švajcarske (2011): 71 žena u menopauzi, sa najmanje pet valunga dnevno, osam nedelja je uzimala jednom dnevno tabletu od svežeg lista žalfije. Zbirna ocena broja i jačine valunga smanjila se za 50% posle četiri nedelje i za 64% posle osam nedelja, ali studija nije imala placebo grupu za poređenje [7].
  • Dvostruko slepa studija iz Irana (2020): 66 žena u postmenopauzi tri meseca je uzimalo po tri tablete sa 100 mg ekstrakta žalfije dnevno ili placebo; uz žalfiju su se valunzi, noćno znojenje i poremećaji sna smanjili više nego uz placebo [8].
  • Pregled iz 2023. godine: obuhvatio je samo četiri studije sa ukupno 310 žena; u svima su valunzi posle žalfije bili ređi i blaži, a autori zaključuju da to treba potvrditi daljim ispitivanjima [9].

U narodu se žalfiji pripisuje i „estrogensko dejstvo“ – da reguliše menstrualni ciklus i ublažava bolne menstruacije – ali to kod žena nije potvrđeno. I kod valunga važe ista pravila kao za svaki preparat žalfije: doza sa uputstva proizvođača i bez dugotrajne upotrebe na svoju ruku.

Žalfija za urinarne infekcije: da li pomaže?

Ne – žalfija za urinarne infekcije nije ispitana: nema studija na ljudima koje pokazuju da čaj od žalfije leči ili sprečava upalu bešike, a urinarne infekcije nisu među namenama koje priznaje EMA [1][3]. Tvrdnja da je žalfija „prirodni antibiotik širokog spektra“ nije tačna: njeni sastojci u laboratoriji deluju na neke mikroorganizme, ali to nije isto što i lečenje infekcije [4].

Upala bešike leči se prema uputstvu lekara, najčešće antibiotikom. Koji se lekovi koriste i šta još pomaže uz terapiju, pročitajte u tekstu Kako lečiti urinarne infekcije.

Žalfija za skidanje temperature, slezinu i „čišćenje krvi“

U narodnoj medicini žalfiji se pripisuju i skidanje temperature, „čišćenje krvi“, lečenje jetre, bubrega i slezine i jačanje nerava. Za te namene nema naučnih dokaza i nisu deo evropske monografije [1]. Žalfija za skidanje temperature nije ispitana – povišena temperatura snižava se lekovima za snižavanje temperature, uz dovoljno tečnosti i odmora.

Da li je žalfija otrovna? Tujon, kontraindikacije i interakcije

List žalfije nije otrovan kada se koristi u preporučenim količinama: EMA ga za odrasle ocenjuje kao bezbedan, a slučajevi predoziranja samim listom nisu zabeleženi [1][3]. Opasan je višak tujona, kog najviše ima u etarskom ulju žalfije.

Šta je tujon?

Tujon je prirodni sastojak etarskog ulja žalfije (ima ga i u pelinu) koji u velikim dozama deluje na nervni sistem i može da izazove grčeve, što je pokazano u ogledima na životinjama i u prikazima slučajeva kod ljudi [2]. Ulje žalfije u količini koja odgovara više od 15 g lista može da izazove osećaj vrućine, ubrzan rad srca, vrtoglavicu i napade grčeva nalik epileptičnim [1]. Zato EMA zahteva da preparati od lista žalfije daju manje od 6 mg tujona dnevno [1].

Etarsko ulje žalfije se ne pije

Etarsko ulje žalfije je bistra, žućkasta tečnost koja se dobija destilacijom lista vodenom parom. Zbog velike količine tujona EMA je zaključila da rizik od ulja žalfije kao pojedinačnog preparata nadmašuje korist, jer se njime lako premaši bezbedna dnevna količina tujona [2]. Opisani su napadi grčeva kod novorođenčeta i deteta od pet godina posle uzimanja ulja žalfije [10], a na koži ulje može da izazove iritaciju, pa se ne preporučuje ni u aromaterapiji [3].

Kontraindikacije: kada se čaj od žalfije ne pije?

  • Trudnoća i dojenje: čaj od žalfije se ne pije u trudnoći i tokom dojenja, jer bezbednost nije utvrđena [1]. U narodu se žalfija koristi za smanjenje mleka pri odvikavanju od dojenja, ali studija o tom dejstvu nema [11].
  • Deca i mlađi od 18 godina: preparati žalfije se ne preporučuju jer nema dovoljno podataka o bezbednosti [1]. Za decu birajte proizvode namenjene njihovom uzrastu.
  • Epilepsija i sklonost napadima: tujon deluje na nervni sistem, a opisan je i slučaj deteta kod koga se posle čaja od domaće žalfije javio napad, verovatno zbog do tada neprepoznate sklonosti napadima [3]. Zato osobe sa epilepsijom žalfiju ne bi trebalo da uzimaju kao lek.
  • Alergija na žalfiju ili druge biljke iz porodice usnatica [1].
  • Duža upotreba od preporučene: čaj ne pijte mesecima bez prekida [2].

Interakcije sa lekovima

Klinički dokazanih interakcija lista žalfije sa lekovima nema [1]. Iz opreza, zbog tujona, žalfiju kao lek ne kombinujte na svoju ruku sa lekovima protiv epilepsije, a ako imate dijabetes, imajte u vidu da neki izvori navode da žalfija može da snizi šećer u krvi, iako su dokazi za to ograničeni [3]. Tinkture i tečni ekstrakti žalfije sadrže alkohol [1].

Žalfija u saksiji: kako da je gajite?

Žalfija u saksiji dobro uspeva na sunčanom, zaklonjenom mestu, u zemlji kroz koju se voda brzo cedi [12]. Najvažnije je da koren nikad ne stoji u vodi.

  • Saksija: najmanje 30 cm široka i duboka, sa više rupa za oticanje vode; supstrat na bazi zemlje, pomešan sa do četvrtine krupnog peska ili sitnog šljunka [12].
  • Zalivanje: leti neka supstrat bude blago vlažan, ali ne natopljen; zimi saksiju sklonite od jake kiše, da koren ne istrune [12].
  • Orezivanje: jednom godišnje, sredinom ili krajem proleća, blago orežite biljku da ostane zbijena, a krajem leta uklonite precvetale grančice; ne secite duboko u staro, odrvenelo drvo, jer se možda neće obnoviti [12].
  • Berba: redovno berite mlade listove – tako se biljka bolje grana. Listovi se beru tokom cele godine, najaromatičniji su u proleće i leto, a koriste se sveži, sušeni ili zamrznuti [12].
  • Obnavljanje: posle šest-sedam godina žalfija postane odrvenela i proređena, pa je na vreme obnovite reznicama [12].

Listove za čaj sušite u hladu, na promajnom mestu, i čuvajte ih u zatvorenoj tegli, dalje od svetlosti i vlage.

Ukratko

  • Evropska agencija za lekove priznala je tradicionalnu upotrebu lista žalfije kod upala u ustima i grlu, prekomernog znojenja, blagih tegoba sa varenjem i blagih upala kože [1].
  • Čaj od žalfije se ne kuva, nego se usitnjen list prelije ključalom vodom: kod gorušice i nadutosti 1–2 g lista na 150 ml vode, 3 puta dnevno [1].
  • Čaj od žalfije pije se kratko, od nekoliko dana do dve nedelje, jer EMA ograničava unos tujona iz preparata žalfije na najviše 6 mg dnevno [2].
  • Čaj od žalfije ne piju trudnice, dojilje ni deca, osobe sa epilepsijom ne bi trebalo da uzimaju žalfiju kao lek, a etarsko ulje žalfije se ne pije [1][2][3].
  • Male studije pokazuju da preparati žalfije (tablete i ekstrakti, ne čaj) mogu da smanje valunge i noćno znojenje u menopauzi, ali to tek treba potvrditi većim ispitivanjima [7][8][9].

Česta pitanja

Da li su žalfija i kadulja ista biljka?

Da. Prava, lekovita žalfija (Salvia officinalis) kod nas se zove i kadulja, kuš i lekovita žalfija, a kadulja je i njen hrvatski naziv [1]. Imenom „divlja žalfija“ u narodu se, međutim, zovu i druge vrste roda Salvia, poput muskatne i livadske žalfije, koje imaju drugačiji izgled, sastav i upotrebu.

Šta znači latinsko ime salvia?

Ime roda Salvia, kome pripada prava žalfija (Salvia officinalis), vezuje se za latinske reči salvus („zdrav, spašen“) i salvere („biti zdrav“). Iz latinskog salvia, preko francuskog sauge, nastalo je i englesko ime biljke, sage. Žalfiju su kao lek koristili još stari Egipćani, Grci i Rimljani [3].

Da li čaj od žalfije pomaže kod pojačanog znojenja?

Ublažavanje prekomernog znojenja jedna je od četiri namene lista žalfije koje je Evropska agencija za lekove priznala kao tradicionalnu upotrebu [1]. Za čaj se uzima 2 g lista na 150 ml ključale vode [1]. Kod znojenja je moguća i duža upotreba nego kod drugih tegoba, ali bi znojenje trebalo da se smanji u roku od šest nedelja; ako se to ne desi, javite se lekaru [1].

Da li ispiranje usta žalfijom pomaže desnima?

U studiji sa 175 mladih odraslih osoba ispiranje usta 2% vodenim napitkom žalfije tri puta dnevno tokom 12 nedelja smanjilo je zubni plak i znake upale desni više od placeba [6]. Ispiranje je dopuna pranju zuba, a ne zamena. Za ispiranje usta EMA navodi 2,5 g lista na 100 ml ključale vode, 3 puta dnevno, bez gutanja [1].

Smeju li deca da piju čaj od žalfije?

Ne preporučuje se. Preparati žalfije se deci i mlađima od 18 godina ne preporučuju, jer nema dovoljno podataka o bezbednosti [1]. Opisan je slučaj deteta kod koga se posle čaja od domaće žalfije javio napad, verovatno zbog do tada neprepoznate sklonosti napadima [3], a napadi grčeva opisani su i kod novorođenčeta i deteta od pet godina posle uzimanja ulja žalfije [10].

Da li žalfija smanjuje mleko kod dojilja?

Za to nema dokaza. U narodu se žalfija koristi za smanjenje mleka pri odvikavanju od dojenja, ali studija o tom dejstvu nema [11]. Čaj od žalfije se ne pije ni u trudnoći ni tokom dojenja, jer bezbednost nije utvrđena [1], a etarsko ulje žalfije se ne pije uopšte, zbog velike količine tujona [2].


Napomena: Ovaj tekst je informativan i ne zamenjuje savet lekara ili farmaceuta.

Izvori

  1. European Medicines Agency (EMA), Committee on Herbal Medicinal Products. European Union herbal monograph on Salvia officinalis L., folium. EMA/HMPC/277152/2015, 20. 9. 2016.
  2. European Medicines Agency (EMA), Committee on Herbal Medicinal Products. Public statement on Salvia officinalis L., aetheroleum. EMA/HMPC/41843/2009 Corr. 1, 2. 2. 2016.
  3. European Medicines Agency (EMA), Committee on Herbal Medicinal Products. Assessment report on Salvia officinalis L., folium and Salvia officinalis L., aetheroleum. EMA/HMPC/150801/2015, 20. 9. 2016.
  4. Ghorbani A., Esmaeilizadeh M. Pharmacological properties of Salvia officinalis and its components. Journal of Traditional and Complementary Medicine. 2017;7(4):433–440. DOI: 10.1016/j.jtcme.2016.12.014.
  5. Hubbert M., Sievers H., Lehnfeld R., Kehrl W. Efficacy and tolerability of a spray with Salvia officinalis in the treatment of acute pharyngitis – a randomised, double-blind, placebo-controlled study with adaptive design and interim analysis. European Journal of Medical Research. 2006;11(1):20–26. PMID: 16504956.
  6. Lile I. E., Samoilă A. O. J., Cojocariu C., Tapalagă G., Oláh N. K., Stana O. L. i sar. Comparative Clinical Evaluation of Chamomile, Sage, and Ginger Mouthwashes in Reducing Plaque and Gingival Inflammation. Antibiotics (Basel). 2026;15(5):433. DOI: 10.3390/antibiotics15050433.
  7. Bommer S., Klein P., Suter A. First time proof of sage’s tolerability and efficacy in menopausal women with hot flushes. Advances in Therapy. 2011;28(6):490–500. DOI: 10.1007/s12325-011-0027-z.
  8. Zeidabadi A., Yazdanpanahi Z., Dabbaghmanesh M. H., Sasani M. R., Emamghoreishi M., Akbarzadeh M. The effect of Salvia officinalis extract on symptoms of flushing, night sweat, sleep disorders, and score of forgetfulness in postmenopausal women. Journal of Family Medicine and Primary Care. 2020;9(2):1086–1092. DOI: 10.4103/jfmpc.jfmpc_913_19.
  9. Moradi M., Ghavami V., Niazi A., Seraj Shirvan F., Rasa S. The Effect of Salvia Officinalis on Hot Flashes in Postmenopausal Women: A Systematic Review and Meta-Analysis. International Journal of Community Based Nursing and Midwifery. 2023;11(3):169–178. DOI: 10.30476/IJCBNM.2023.97639.2198.
  10. Halicioglu O., Astarcioglu G., Yaprak I., Aydinlioglu H. Toxicity of Salvia officinalis in a newborn and a child: an alarming report. Pediatric Neurology. 2011;45(4):259–260. DOI: 10.1016/j.pediatrneurol.2011.05.012.
  11. Drugs and Lactation Database (LactMed), National Library of Medicine (SAD). Sage. Pregledano 10. oktobra 2026.
  12. Royal Horticultural Society (RHS, Velika Britanija). Sage – grow your own. Pregledano 10. oktobra 2026.

Komentari čitalaca

Još nema komentara.

Napišite komentar