Bosiljak: za šta je dobar, čaj od bosiljka i lekovitost – šta kažu studije

Svež bosiljak u saksiji, šolja čaja od bosiljka i činija sušenog bosiljka na drvenom stolu

Kratak odgovor: Bosiljak (Ocimum basilicum) je začinska biljka iz porodice usnatica, čiji listovi sadrže dosta vitamina K, beta-karotena i luteina [1]. Čaj od bosiljka se u narodnoj medicini pije kod lošeg varenja, prehlade, glavobolje i nesanice [2], ali kliničkih studija sa čajem nema, a studije sa ekstraktima su male i rezultati su mešoviti.

Bosiljak je jedan od najpoznatijih začina mediteranske kuhinje, a mnogi ga traže i kao lek. U nastavku pročitajte šta je bosiljak, šta sadrži, za šta se čaj od bosiljka koristi u narodnoj medicini, šta su pokazale studije, šta treba znati o ulju bosiljka i bezbednosti i kako bosiljak najbolje koristiti u kuhinji.

Šta je bosiljak?

Bosiljak (Ocimum basilicum) je jednogodišnja aromatična biljka iz porodice usnatica (Lamiaceae) [3][4]. Gaji se kao začin u baštama širom sveta, a poreklom je najverovatnije iz Azije i Afrike [2]; smatra se da je najpre gajen u Indiji, odakle je trgovačkim putevima stigao u Afriku i Sredozemlje [4]. Naziv potiče od grčke reči basilikos, „kraljevski“, pa su ga stari Grci zvali „biljkom kraljeva“ [4].

Postoji više sorti i hemotipova bosiljka, a sastav njihovog etarskog ulja se razlikuje: kod nekih preovlađuje linalool, kod drugih metil-kavikol (estragol), citral, metil-cinamat ili metil-eugenol [5]. U jednoj studiji 21 sorte estragola nije bilo u bosiljku tipa Genovese ni u ljubičastom bosiljku, ali ga je bilo u napuljskom tipu [6].

Sveti bosiljak ili tulsi (Ocimum tenuiflorum, ranije O. sanctum) je druga vrsta, sa uskim ovalnim listovima i ružičastim cvetovima [4]. Tulsi je biljka ajurvedske medicine, sa posebnim kliničkim studijama [7], pa se ti rezultati ne mogu preneti na obični bosiljak.

Šta sadrži bosiljak?

Bosiljak se jede u malim količinama, ali je bogat vitaminom K. Prema bazi američkog Ministarstva poljoprivrede (USDA), sastav na 100 g je sledeći [1][8]:

Sastojak Svež bosiljak Sušen bosiljak
Vitamin K 415 µg 1.710 µg
Beta-karoten 3.140 µg 378 µg
Vitamin C 18 mg 0,8 mg
Kalcijum 177 mg 2.240 mg
Gvožđe 3,17 mg 89,8 mg
Uobičajena porcija 2 kašike seckanog (oko 5 g): oko 22 µg vitamina K 1 kašičica (0,7 g): oko 12 µg vitamina K

Dve kašike seckanog svežeg bosiljka daju oko 29% preporučenog dnevnog unosa vitamina K, koji u EU iznosi 75 µg [1][9]. Svež bosiljak ima i beta-karotena i luteina, a sušenjem se beta-karoten i vitamin C najvećim delom gube [1][8]. Brojke za gvožđe i kalcijum na 100 g su velike, ali u kašičici sušenog bosiljka ima svega oko 0,6 mg gvožđa [8], pa bosiljak nije važan izvor ovih minerala. Ko pije varfarin, treba da vitamin K unosi u ujednačenim količinama iz nedelje u nedelju [10].

Čaj od bosiljka: za šta je dobar u narodnoj medicini?

Prema verovanjima tradicionalnih iscelitelja, bosiljak se koristi kod tegoba sa varenjem, disanjem, mokraćnim i polnim organima [2]. Etnobotanički zapisi opisuju čaj od listova kod kašnjenja menstruacije, povišene temperature, prehlade kod dece, lošeg varenja i zapušenog nosa, a napitak od bosiljka i kod glavobolje, nesanice i kašlja [2]. Listovi se za čaj jednostavno potope u vruću vodu [4].

To su, međutim, tradicionalne upotrebe. Kliničke studije sa čajem od običnog bosiljka nismo pronašli, a jedina randomizovana studija sa „čajem od bosiljka“ koju smo našli rađena je sa listovima tulsija, druge vrste [11].

Bosiljak lekovitost: šta kažu studije?

U laboratorijskim ispitivanjima i ogledima na životinjama ekstrakti i ulje bosiljka pokazali su antimikrobno, antioksidativno i protivupalno delovanje [12][13], ali to nisu dokazi za ljude. Studija na ljudima ima malo: male su, uglavnom iz Irana, rađene su sa ekstraktima, kapsulama, sirupom ili uljem, a ne sa čajem, i rezultati su mešoviti:

Ispitivanje Oblik i učesnici Rezultat
Funkcionalna dispepsija (loše varenje) kapi ekstrakta, 200 pacijenata, uz placebo [14] bolji odgovor nego uz placebo [14]
San u menopauzi kapsule ekstrakta, 60 žena, uz placebo [15] bolji kvalitet sna i manje nesanice [15]
Postporođajna depresija i san kapsule sa prahom lista, 78 žena [16] bez efekta [16]
Anksioznost kod depresije sirup, 60 pacijenata, uz placebo [17] manje izražena anksioznost; autori traže veće studije [17]
Migrena ulje bosiljka na koži, 144 pacijenta, uz placebo [18] ređi i slabiji napadi, uz uobičajenu terapiju [18]
Masna jetra seme bosiljka, 12 nedelja [19] bez uticaja na telesne mere [19]

Za šećer u krvi meta-analiza iz 2024. godine zaključuje da za bosiljak nema dovoljno studija kod osoba sa dijabetesom tipa 2 [20]. Mnoge tvrdnje o „lekovitosti bosiljka“ na internetu zapravo se odnose na tulsi ili na ispitivanja na životinjama. Pregled iz 2026. godine zato traži randomizovane kliničke studije [13].

Ulje bosiljka: šta treba znati?

Etarsko ulje bosiljka može da sadrži dosta estragola, a koliko – zavisi od sorte i hemotipa [21][6]. Evropska agencija za lekove ocenjuje estragol kao prirodni genotoksični kancerogen i savetuje da se izloženost svede na što je moguće manju meru, posebno kod male dece, trudnica i dojilja [21]. Isto važi i za metil-eugenol, koji se takođe nalazi u bosiljku [22].

Eterična ulja mogu da izazovu osip na koži, a progutana mogu da budu otrovna, pa se na kožu nanose samo razblažena u baznom ulju [23]. Za biljne preparate sa estragolom koji se nanose na kožu EMA preporučuje upotrebu najduže dve nedelje i samo na neoštećenu kožu [21]. Ulje bosiljka se zato ne pije, a ne preporučuje se trudnicama, dojiljama i deci.

Da li je bosiljak bezbedan?

Kao začin u uobičajenim količinama bosiljak je bezbedan za većinu ljudi. Evropski propisi o aromama izuzimaju hranu začinjenu samo svežim, sušenim ili smrznutim biljem od najviših dozvoljenih nivoa estragola i metil-eugenola [24], a prema bazi LactMed bosiljak je bezbedan i tokom dojenja u količinama koje se jedu u hrani [25]. Lekovite doze bosiljka se tokom dojenja ne preporučuju [25].

  • Pranje: svež bosiljak dobro operite – zabeleženo je izbijanje crevne infekcije zbog zagađenog svežeg bosiljka iz uvoza [26].
  • Alergija: opisani su retki slučajevi alergijskog kontaktnog dermatitisa izazvanog bosiljkom [27].
  • Varfarin: zbog vitamina K bosiljak jedite u ujednačenim količinama i promene u ishrani dogovorite sa lekarom [10].

Kako koristiti bosiljak u kuhinji?

  • Svež bosiljak dodajte minut-dva pre kraja kuvanja ili ga pospite po gotovom jelu [28].
  • Svežeg bilja stavite oko tri puta više nego sušenog [28].
  • Ubran bosiljak najbolje se čuva u čaši vode na sobnoj temperaturi, jer u frižideru listovi potamne [29].
  • Sušen bosiljak traje oko godinu dana, a zamrznuti listovi posle odmrzavanja omekšaju i gube aromu [30].
  • Pesto i bilje u ulju ne konzervirajte u teglama, zbog opasnosti od botulizma [31].

Ukratko

  • Bosiljak (Ocimum basilicum) je začinska biljka iz porodice usnatica; sveti bosiljak (tulsi) je druga vrsta [3][4].
  • Listovi bosiljka sadrže dosta vitamina K, beta-karotena i luteina [1].
  • Čaj od bosiljka se u narodnoj medicini koristi kod varenja, prehlade, glavobolje i nesanice, ali kliničkih studija sa čajem nema [2].
  • Studije sa ekstraktima i uljem bosiljka su male i mešovite, a za šećer u krvi nema dovoljno dokaza [20].
  • Ulje bosiljka može da sadrži estragol, pa se ne pije i ne preporučuje se trudnicama, dojiljama i deci [21].

Česta pitanja

Da li bosiljak snižava šećer u krvi?

Za to nema dovoljno dokaza. Meta-analiza iz 2024. godine o začinskom bilju kod dijabetesa tipa 2 zaključila je da za bosiljak nema dovoljno studija o šećeru u krvi [20]. Rezultati o snižavanju šećera koji se pominju na internetu najčešće potiču iz ogleda na životinjama ili iz studija sa tulsijem, drugom vrstom bosiljka [7].

Da li je bosiljak isto što i tulsi?

Nije. Obični bosiljak je Ocimum basilicum, a tulsi ili sveti bosiljak je druga vrsta, Ocimum tenuiflorum, sa uskim ovalnim listovima i ružičastim cvetovima [3][4]. Tulsi je biljka ajurvedske medicine i ima posebne kliničke studije [7], koje ne važe za obični bosiljak.

Sme li bosiljak u trudnoći i tokom dojenja?

Kao začin u uobičajenim količinama – da. Evropski propisi izuzimaju hranu začinjenu samo svežim ili sušenim biljem od najviših nivoa estragola [24], a prema bazi LactMed bosiljak je bezbedan tokom dojenja u količinama iz hrane, dok se lekovite doze ne preporučuju [25]. EMA savetuje da trudnice i dojilje izloženost estragolu svedu na najmanju meru, pa im se ulje bosiljka i koncentrovani preparati ne preporučuju [21].

Da li bosiljak povećava količinu mleka kod dojilja?

Za to nema dokaza. Bosiljak se tradicionalno pominje kao biljka koja podstiče stvaranje mleka, ali se u persijskoj tradicionalnoj medicini koristio i za smanjenje viška mleka; nijedna naučno valjana klinička studija ne potvrđuje nijednu od ovih upotreba [25].

Kako se čuva svež bosiljak?

Ubran bosiljak najbolje je držati u čaši vode na sobnoj temperaturi, jer u frižideru listovi potamne [29]. Sušen bosiljak traje oko godinu dana, a zamrznuti listovi posle odmrzavanja omekšaju i gube aromu [30]. Pesto i bilje u ulju ne konzervirajte u teglama, zbog opasnosti od botulizma [31].


Napomena: Ovaj tekst je informativan i ne zamenjuje savet lekara ili farmaceuta.

Izvori

  1. USDA FoodData Central (SAD). Basil, fresh (FDC ID 172232, SR Legacy). 2019.
  2. Azizah N. S., Irawan B., Kusmoro J. i sar. Sweet Basil (Ocimum basilicum L.) – A Review of Its Botany, Phytochemistry, Pharmacological Activities, and Biotechnological Development. Plants (Basel). 2023;12(24):4148. DOI: 10.3390/plants12244148.
  3. GBIF – Global Biodiversity Information Facility. Ocimum basilicum L. GBIF Backbone Taxonomy.
  4. Mahr S. Basil, Ocimum basilicum – Herb of the Year 2003. University of Wisconsin-Madison Extension, 2003.
  5. Barut M., Tansi L. S. Chemical profiling and chemotypic diversity of basil (Ocimum basilicum L.) genotypes: a large-scale evaluation of bioactive compounds and antioxidant capacity. BMC Plant Biology. 2026;26(1). DOI: 10.1186/s12870-026-09147-9.
  6. Maggio A., Roscigno G., Bruno M. i sar. Essential-Oil Variability in a Collection of Ocimum basilicum L. (Basil) Cultivars. Chemistry & Biodiversity. 2016;13(10):1357–1368. DOI: 10.1002/cbdv.201600069.
  7. Jamshidi N., Cohen M. M. The Clinical Efficacy and Safety of Tulsi in Humans: A Systematic Review of the Literature. Evidence-Based Complementary and Alternative Medicine. 2017;2017:9217567. DOI: 10.1155/2017/9217567.
  8. USDA FoodData Central (SAD). Spices, basil, dried (FDC ID 171317, SR Legacy). 2019.
  9. Evropska unija. Uredba (EU) br. 1169/2011 o informisanju potrošača o hrani, Aneks XIII (referentne vrednosti unosa vitamina i minerala).
  10. MedlinePlus, National Library of Medicine (SAD). Warfarin. Revizija 15. 3. 2026.
  11. Nomura K., Nakayama M., Okizaki A. Benefits of basil tea for patients with differentiated thyroid cancer during radioiodine therapy: A randomized controlled trial. Heliyon. 2023;9(10):e20691. DOI: 10.1016/j.heliyon.2023.e20691.
  12. Vassilina G., Sabitova A., Idrisheva Z. i sar. Bio-active compounds and major biomedical properties of basil (Ocimum basilicum, Lamiaceae). Natural Product Research. 2025;39(5):1326–1344. DOI: 10.1080/14786419.2024.2357662.
  13. Maluwa C., Zinan’dala B., Chuljerm H. i sar. Ethnobotany, Phytochemistry, and Pharmacological Activities of Ocimum Species in Low- and Middle-Income Countries: A Systematic Review. International Journal of Molecular Sciences. 2026;27(12):5540. DOI: 10.3390/ijms27125540.
  14. Rafieian-kopaei M., Hosseini-asl K. Effects of Ocimum Basilicum on Functional Dyspepsia: a Double-Blind Placebo-Controlled Study. Iranian Journal of Medical Sciences. 2005;30(3):134–137.
  15. Karimi F. Z., Hosseini H., Mazlom S. R. i sar. The effect of oral capsule of Ocimum basilicum leaf extract on sleep quality and insomnia severity in menopausal women: A randomized clinical trial. Phytotherapy Research. 2023;37(6):2344–2352. DOI: 10.1002/ptr.7753.
  16. Abdi M., Rezaei E., Mirghafourvand M. i sar. The effect of Ocimum basilicum on the prevention of postpartum depression symptoms and sleep quality: A triple-blind randomized controlled clinical trial. Heliyon. 2025;11(2):e42096. DOI: 10.1016/j.heliyon.2025.e42096.
  17. Talaei M., Zare K., Hashemi Y. i sar. Basil (Ocimum basilicum) to Alleviate Anxiety in Patients With Major Depressive Disorder: A Randomized Placebo-Controlled Clinical Trial. Brain and Behavior. 2025;15(11):e70994. DOI: 10.1002/brb3.70994.
  18. Ahmadifard M., Yarahmadi S., Ardalan A. i sar. The Efficacy of Topical Basil Essential Oil on Relieving Migraine Headaches: A Randomized Triple-Blind Study. Complementary Medicine Research. 2020;27(5):310–318. DOI: 10.1159/000506349.
  19. Akbarian S. A., Asgary S., Feizi A. i sar. Comparative Study on the Effect of Plantago psyllium and Ocimum basilicum Seeds on Anthropometric Measures in Nonalcoholic Fatty Liver Patients. International Journal of Preventive Medicine. 2016;7:114. DOI: 10.4103/2008-7802.191865.
  20. Garza M. C., Pérez-Calahorra S., Rodrigo-Carbó C. i sar. Effect of Aromatic Herbs and Spices Present in the Mediterranean Diet on the Glycemic Profile in Type 2 Diabetes Subjects: A Systematic Review and Meta-Analysis. Nutrients. 2024;16(6):756. DOI: 10.3390/nu16060756.
  21. EMA – Evropska agencija za lekove, HMPC. Public statement on the use of herbal medicinal products containing estragole (EMA/HMPC/137212/2005 Rev. 1 Corr. 1). 2023.
  22. Naučni komitet za hranu Evropske komisije (SCF). Opinion of the Scientific Committee on Food on Methyleugenol (4-Allyl-1,2-dimethoxybenzene). 26. 9. 2001.
  23. National Capital Poison Center (SAD). Essential Oils: Poisonous when Misused.
  24. Evropska unija. Uredba (EZ) br. 1334/2008 o aromama i određenim sastojcima hrane sa svojstvima arome, Aneks III.
  25. Drugs and Lactation Database (LactMed), National Library of Medicine (SAD). Basil. Revizija 15. 6. 2025.
  26. Milord F., Lampron-Goulet E., St-Amour M. i sar. Cyclospora cayetanensis: a description of clinical aspects of an outbreak in Quebec, Canada. Epidemiology and Infection. 2012;140(4):626–632. DOI: 10.1017/S095026881100121X.
  27. Kiec-Swierczynska M., Krecisz B., Chomiczewska D. i sar. Occupational allergic contact dermatitis caused by basil (Ocimum basilicum). Contact Dermatitis. 2010;63(6):365–367. DOI: 10.1111/j.1600-0536.2010.01821.x.
  28. Strickland C. Cooking With Fresh Herbs. N.C. Cooperative Extension (NC State), 17. 6. 2021.
  29. University of Illinois Extension. Basil.
  30. Pearson L., Drost D. How to Grow Basil in Your Garden. Utah State University Extension, 2020.
  31. Williamson J. Basil (HGIC 1327). Clemson Cooperative Extension, 2019.

Komentari čitalaca

Još nema komentara.

Napišite komentar