Fitoestrogeni i rak dojke: šta kažu studije i šta zaista smanjuje rizik

Edamame, soja, laneno seme, sočivo i tofu – fitoestrogeni u hrani i ishrana kod hormonski zavisnog raka dojke

Kratak odgovor: Fitoestrogeni i rak dojke: fitoestrogeni u hrani – iz soje, lanenog semena i mahunarki – u uobičajenim količinama nisu se pokazali štetnim. Pregledi studija nisu našli doslednu vezu između soje i rizika od raka dojke, a kod žena koje su lečile rak dojke umerena količina soje bila je povezana sa ređim povratkom bolesti [1][2]. Ishrana kod hormonski zavisnog raka dojke zato ne zabranjuje soju, ali suplemente izoflavona i koncentrovane biljne preparate uzimajte samo uz saglasnost onkologa [3][4]. Rizik od raka dojke najviše smanjuju izbegavanje alkohola, redovna fizička aktivnost, izbegavanje gojenja u odraslom dobu i dojenje [5].

Posle dijagnoze – ili kada rak dojke ima neko u porodici – mnoge žene se pitaju šta smeju da jedu, da li je soja opasna i da li biljni estrogeni „hrane“ tumor. U nastavku saznajte šta o tome kažu velike studije i stručne smernice, kakva je ishrana kod raka dojke tokom i posle lečenja i šta zaista smanjuje rizik. Ishrana ne leči rak i ne zamenjuje terapiju, ali je važan deo brige o sebi.

Šta su fitoestrogeni i gde ih ima u hrani?

Fitoestrogeni (biljni estrogeni) su prirodna jedinjenja iz biljaka po građi slična ženskom polnom hormonu estrogenu, pa mogu da se vežu za iste receptore u ćelijama. Mogu da deluju i slično estrogenu i suprotno od njega (antiestrogenski) – zato su godinama bili predmet i zabrinutosti i nade [2][6]. Fitoestrogeni u hrani dele se u tri grupe:

  • izoflavoni – najviše ih ima u soji i proizvodima od soje: tofuu, sojinom mleku, edamameu (mladoj soji u mahuni) i tempehu [6];
  • lignani – najbogatiji izvor je laneno seme [7], a ima ih i u integralnim žitaricama, semenkama, povrću i voću;
  • kumestani – u manjim količinama, najviše u klicama mahunarki, na primer lucerke.

Šta je fitoestrogen, koja hrana ih ima najviše i kako deluju u menopauzi, detaljno pišemo u tekstu Fitoestrogeni i ulje fenela. Ovde se bavimo jednim pitanjem – kako fitoestrogeni utiču na rak dojke.

Fitoestrogeni i rak dojke: šta kažu studije o soji?

Studije na ljudima ne potvrđuju strah od fitoestrogena iz hrane. Zabrinutost je nastala zato što izoflavoni imaju i svojstva slična estrogenu [2], ali pregledi studija nisu našli doslednu vezu između jedenja soje i rizika od raka dojke [1], a kod žena koje su već lečile rak dojke soja iz hrane nije bila povezana sa lošijim ishodom.

  • Soja i rak dojke posle dijagnoze: u studiji iz Šangaja sa 5.042 žene koje su lečile rak dojke, one koje su jele najviše soje imale su tokom oko četiri godine praćenja 29% manji rizik od smrti i 32% manji rizik od povratka bolesti od onih koje su jele najmanje. Veza je postojala i kod tumora sa estrogenskim receptorima i bez njih, i kod žena koje su pile tamoksifen i kod onih koje nisu [6].
  • Žene u Americi i Kini: objedinjena analiza tri studije sa 9.514 žena pokazala je da je unos od najmanje 10 mg izoflavona dnevno posle dijagnoze bio povezan sa 25% manjim rizikom od povratka bolesti, dok razlika u smrtnosti nije bila statistički značajna [2].
  • Najnovija procena: Svetski fond za istraživanje raka (WCRF) 2023. godine ocenjuje da su dokazi da soja posle dijagnoze smanjuje rizik od smrti i povratka bolesti još ograničeni. Zato ne savetuje da počnete da jedete soju ako je do sada niste jeli, ali ako je već jedete, nema potrebe da prestanete [1].

Zaključak: soja i drugi izvori fitoestrogena, umereno i kao deo raznovrsne ishrane, nisu se pokazali štetnim ni kod hormonski zavisnog raka dojke – ali nisu ni lek i ne „blokiraju“ estrogen kao lekovi.

Fitoestrogeni preparati: da li smete da pijete suplemente izoflavona?

Hrana i suplementi nisu isto: tablete i kapsule sa izolovanim izoflavonima (najčešće iz soje ili crvene deteline) daju koncentrovane količine. Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) nije našla dokaze da takvi suplementi, u uobičajenim dozama i tokom do godinu dana, štete dojkama, materici i štitnoj žlezdi zdravih žena posle menopauze – ali za žene koje su imale rak ili ga imaju u porodici podataka nema, pa za njih bezbednost nije mogla da se proceni [3].

U randomizovanoj studiji sa 140 žena sa ranim rakom dojke, suplement sojinog proteina uziman od dijagnoze do operacije (7–30 dana) kod dela žena sa visokim nivoom genisteina u krvi bio je povezan sa pojačanim radom gena koji podstiču deobu ćelija, iako se pokazatelj rasta tumora Ki-67 nije promenio [4]. Zato fitoestrogene preparate, kao i biljne preparate „za hormone“ i valunge, posle raka dojke uzimajte samo uz saglasnost onkologa.

Isto važi za etarsko ulje fenela (komorača): njegov glavni sastojak trans-anetol deluje estrogenski, pa Evropska agencija za lekove (EMA) upozorava da duža upotreba ili veće doze ulja fenela mogu da utiču na hormonsku terapiju [8]. Kod hormonski zavisnog raka dojke etarsko ulje fenela ne uzimajte. Komorač kao povrće u salati ili začin u jelu je uobičajena namirnica, a ne koncentrat.

Hormonski zavisan tumor dojke: šta to znači?

Hormonski zavisan tumor dojke (hormonski zavisan rak dojke, hormonski karcinom dojke, „hormonski pozitivan“) ima receptore za estrogen, progesteron ili oba hormona, pa ga ženski hormoni podstiču da raste. Takav je otprilike tri od četiri karcinoma dojke, a češći je kod starijih žena [9]. Zato se, pored operacije i drugih metoda, leči i hormonskom terapijom koja sprečava da hormoni deluju na tumorske ćelije [9] – najpoznatiji lekovi iz te grupe su tamoksifen i inhibitori aromataze [6][10].

Ishrana kod hormonski zavisnog raka dojke – u regionu se traži i kao „ishrana kod hormonski ovisnog raka dojke“ ili „hormonski rak dojke prehrana“ – u osnovi je ista kao zdrava ishrana posle svakog raka dojke, uz nekoliko posebnih pravila koja slede.

Tanjir sa povrćem, integralnim žitaricama, sočivom i tofuom, uz vodu i čaj – ishrana kod raka dojke

Ishrana kod hormonski zavisnog raka dojke: šta jesti?

Ishrana kod hormonski zavisnog raka dojke zasniva se na biljnoj hrani – povrću, voću, mahunarkama i integralnim žitaricama – uz soju umereno ako je volite, što manje crvenog i prerađenog mesa i bez alkohola. Posebna „dijeta protiv raka dojke“ koja bi sigurno sprečila povratak bolesti ne postoji, ali WCRF ženama posle raka dojke savetuje da se drže što više preporuka za prevenciju raka [1]:

  • Biljna hrana kao osnova obroka – povrće, voće, mahunarke (pasulj, sočivo, leblebije, grašak) i integralne žitarice. Cilj je najmanje 30 g vlakana dnevno iz hrane i najmanje 400 g (pet porcija) povrća i voća [5]. Kod žena posle raka dojke svakih 10 g vlakana dnevno više bilo je povezano sa 13% manjim rizikom od smrti iz bilo kog uzroka, iako su dokazi ograničeni [1].
  • Soja, ako je volite – umereno i kao hrana (tofu, sojino mleko, edamame), a ne kao suplement [1][2].
  • Laneno seme – kao namirnica (vidi odeljak niže).
  • Manje crvenog i prerađenog mesa (kobasice, salame, viršle, pašteta), zaslađenih napitaka i visoko prerađene hrane bogate mastima, šećerom i solju [5]. O nitritima u prerađenom mesu pročitajte više u tekstu E-brojevi i aditivi u hrani: šta znače i koji su zaista štetni.
  • Bez alkohola – ne postoji bezbedna količina kada je reč o raku dojke [5].
  • Vitamin D – uzimajte ga kada ga propiše lekar; WCRF ne daje posebnu preporuku za suplemente vitamina D radi boljeg ishoda posle raka dojke [1].

Telesna masa je jedna od najvažnijih stvari: kod žena posle raka dojke svakih 5 jedinica indeksa telesne mase (BMI) više bilo je povezano sa 10% većim rizikom od smrti od raka dojke, pa WCRF savetuje da se, ako niste pothranjeni, izbegava gojenje tokom i posle lečenja [1]. Kretanje ima veliku ulogu: najaktivnije žene imale su 44% manji rizik od smrti iz bilo kog uzroka i 42% manji rizik od smrti od raka dojke od najmanje aktivnih – aktivnost povećavajte postepeno, uz savet lekara [1]. Opšta pravila zdrave ishrane pročitajte u tekstu Zdrava ishrana – model za zdrav i dug život.

Grejpfrut i lekovi uz hormonsku terapiju

Ako uz hormonsku terapiju pijete i lek iz grupe inhibitora CDK4/6, na primer palbociklib ili ribociklib, ne jedite grejpfrut i ne pijte sok od grejpfruta: on može da poveća količinu leka u krvi – tako piše u uputstvima za ove lekove [10].

Laneno seme i rak dojke: da li je korisno?

Laneno seme je najbogatiji izvor lignana, fitoestrogena koji se u crevima pretvaraju u aktivne oblike. U maloj randomizovanoj studiji 32 žene posle menopauze sa tek otkrivenim rakom dojke jele su do operacije svakog dana mafin sa 25 g lanenog semena ili mafin bez njega. U grupi sa lanom, posle u proseku 32 dana, pokazatelj deobe tumorskih ćelija (Ki-67) smanjio se za 34%, a odumiranje tumorskih ćelija pojačalo se za 31%; u kontrolnoj grupi tih promena nije bilo [7].

To je obećavajuće, ali studija je mala i kratka, pa laneno seme nije zamena za terapiju – kao namirnica (mleveno, u kaši, jogurtu ili hlebu) dobar je izvor vlakana i lignana.

Jaja i karcinom dojke: da li treba izbegavati jaja?

Ne morate. U pregledu prospektivnih studija sa više od 16.000 obolelih žena, povećanje unosa za 5 jaja nedeljno nije bilo statistički značajno povezano sa rizikom od raka dojke. U poređenju sa ženama koje uopšte nisu jele jaja, rizik je bio oko 4% veći uz 5 jaja nedeljno i oko 9% veći uz 9 jaja nedeljno, a autori upozoravaju da rezultat mogu da iskrive drugi faktori [11]. Jaja zato mogu da budu deo raznovrsne ishrane, u umerenim količinama.

Šta izbegavati: alkohol, prerađeno meso i „prirodne lekove“ na svoju ruku

  • Alkohol je jedan od najbolje dokazanih faktora rizika: svakih 10 g alkohola dnevno – otprilike 1 dl vina ili 2,5 dl piva – povećava rizik od raka dojke pre menopauze za oko 5%, a posle menopauze za oko 9%, i nije pronađena granica ispod koje je alkohol bezbedan [5].
  • Prerađeno i crveno meso, zaslađeni napici i visoko prerađena hrana – ograničite ih, kako je opisano u odeljku o ishrani [5].
  • Biljni čajevi i preparati na svoju ruku – ne zamenjuju terapiju, a neki mogu da štete. Na primer, trava iva (Teucrium montanum) pripada rodu Teucrium (podubice), a čajevi i ekstrakti biljaka iz tog roda povezani su sa oštećenjima jetre, ponekad teškim [12]. Svaki biljni čaj, suplement ili preparat tokom lečenja zato dogovorite sa onkologom.

Ishrana kod raka dojke tokom hemoterapije i posle lečenja

Ishrana kod raka dojke tokom lečenja zavisi od vrste terapije i neželjenih dejstava – mučnine, gubitka apetita, promene ukusa ili gojenja – pa je najbolje da je planirate sa onkologom i nutricionistom. O mučnini, umoru i drugim tegobama tokom hemoterapije pišemo u tekstu Neželjena dejstva hemoterapije.

Ishrana nakon raka dojke ima jednostavan cilj: stabilna telesna masa, kretanje i raznovrsna hrana, po pravilima navedenim gore. Ishrana kod karcinoma dojke koji nije hormonski zavisan zasniva se na istim pravilima [1]. Strogu ishranu za rak dojke koja obećava da će „izgladneti tumor“ ili izbacuje cele grupe namirnica ne primenjujte na svoju ruku.

Faktori rizika za rak dojke: ko je u većem riziku?

Rak dojke najčešće nastaje zbog više činilaca istovremeno. Najvažniji su [5][9]:

  • godine – rizik raste sa godinama, a većina karcinoma dojke otkrije se posle 55. godine;
  • geni i porodica – do 10% slučajeva je nasledno, najčešće zbog promena u genima BRCA1 i BRCA2, a nosilje ovih promena imaju i do 70% šanse da tokom života obole; jedna bliska srodnica (majka, sestra ili ćerka) sa rakom dojke skoro udvostručuje rizik;
  • duža izloženost sopstvenim hormonima – prva menstruacija pre 12. godine i kasna menopauza, posle 55. godine;
  • trudnoća i dojenje – žene koje nikada nisu bile trudne ili su prvi put zatrudnele u 35. godini ili kasnije imaju nešto veći rizik, a dojenje, naročito godinu dana ili duže, može malo da ga smanji;
  • hormonska terapija u menopauzi – rizik je veći kod dugotrajne primene, većih doza i primene posle 60. godine; kontraceptivne pilule malo povećavaju rizik, koji se nekoliko godina posle prestanka vraća na uobičajen;
  • gusto tkivo dojke na snimku i zračenje grudnog koša u mladosti, zbog lečenja druge bolesti;
  • alkohol, višak kilograma posle menopauze i malo kretanja – faktori na koje možete da utičete.

Prevencija raka dojke: šta zaista smanjuje rizik?

Nijedna namirnica ne garantuje da rak dojke neće nastati, a godine i geni se ne mogu promeniti. Ipak, prema WCRF, najjače dokaze imaju ove navike [5]:

  1. bez alkohola – najbolje je da ne pijete;
  2. fizička aktivnost – svaka aktivnost smanjuje rizik posle menopauze, a intenzivna (trčanje, brzo plivanje, sport) i pre menopauze; cilj je najmanje 150 minuta umerene ili 75 minuta intenzivne aktivnosti nedeljno;
  3. bez gojenja u odraslom dobu – višak kilograma i gojenje u odraslom dobu povećavaju rizik od raka dojke posle menopauze, kada je ova bolest najčešća;
  4. dojenje – smanjuje rizik kod majke;
  5. ishrana bogata povrćem, voćem, mahunarkama i integralnim žitaricama, sa manje crvenog i prerađenog mesa i zaslađenih pića – zajedno sa kretanjem i zdravom telesnom masom ovaj način života smanjuje rizik.

WCRF savetuje i da pijete uglavnom vodu i nezaslađene napitke [5]. Ako volite topao napitak, nezaslađen biljni čaj je dobra zamena za sokove. Probotanic Origano čaj je sertifikovan organski čaj od divljeg origana (Origanum minutiflorum), lepog i jakog mirisa: kafenu kašiku čaja prelijte sa 200 ml vruće vode i procedite posle 1–5 minuta. Ne preporučuje se trudnicama i dojiljama. Čaj nije sredstvo za sprečavanje ni lečenje raka, već deo raznovrsne ishrane bez dodatog šećera; tokom lečenja ga, kao i svaki biljni čaj, pijte uz saglasnost onkologa.

Origano čaj

Iz Probotanic prodavnice

Origano čaj

570,00 RSD(12)

Skrining raka dojke: kada na mamografiju?

Ishrana ne zamenjuje rano otkrivanje. U Srbiji se od 2012. godine sprovodi organizovani skrining raka dojke: žene od 50 do 69 godina pozivaju se na besplatnu mamografiju jednom u dve godine, u domu zdravlja ili opštoj bolnici [13]. Tokom akcija mobilnog mamografa pregled mogu da urade i žene od 45 do 69 godina koje u poslednje dve godine nisu radile mamografiju, kao i žene starije od 40 godina čija je bliska srodnica lečena od raka dojke. Kada postoji rak dojke u porodici, lekar individualno određuje kada i koliko često da idete na pregled [13]. Svaku novu kvržicu ili promenu na dojci ili u pazuhu pokažite lekaru bez odlaganja.

Izvori

  1. World Cancer Research Fund International. Breast cancer survivors research – Global Cancer Update Programme (CUP Global), analize Imperial College London objavljene u International Journal of Cancer 2023;152(4). Pristupljeno 10. oktobra 2026.
  2. Nechuta S. J., Caan B. J., Chen W. Y., Lu W., Chen Z., Kwan M. L. i sar. Soy food intake after diagnosis of breast cancer and survival: an in-depth analysis of combined evidence from cohort studies of US and Chinese women. American Journal of Clinical Nutrition. 2012;96(1):123–132. DOI: 10.3945/ajcn.112.035972.
  3. EFSA Panel on Food Additives and Nutrient Sources added to Food (ANS). Risk assessment for peri- and post-menopausal women taking food supplements containing isolated isoflavones. EFSA Journal. 2015;13(10):4246. DOI: 10.2903/j.efsa.2015.4246.
  4. Shike M., Doane A. S., Russo L., Cabal R., Reis-Filho J. S., Gerald W. i sar. The effects of soy supplementation on gene expression in breast cancer: a randomized placebo-controlled study. Journal of the National Cancer Institute. 2014;106(9):dju189. DOI: 10.1093/jnci/dju189.
  5. World Cancer Research Fund / American Institute for Cancer Research. Diet, nutrition, physical activity and breast cancer. Continuous Update Project Expert Report 2018; Recommendations and public health and policy implications (2018); Preventing breast cancer. Pristupljeno 10. oktobra 2026.
  6. Shu X. O., Zheng Y., Cai H., Gu K., Chen Z., Zheng W. i sar. Soy food intake and breast cancer survival. JAMA. 2009;302(22):2437–2443. DOI: 10.1001/jama.2009.1783.
  7. Thompson L. U., Chen J. M., Li T., Strasser-Weippl K., Goss P. E. Dietary flaxseed alters tumor biological markers in postmenopausal breast cancer. Clinical Cancer Research. 2005;11(10):3828–3835. DOI: 10.1158/1078-0432.CCR-04-2326.
  8. European Medicines Agency, Committee on Herbal Medicinal Products (HMPC). Assessment report on Foeniculum vulgare Miller subsp. vulgare var. vulgare, aetheroleum (Rev. 1). Amsterdam: EMA; 2024.
  9. American Cancer Society. Breast Cancer Hormone Receptor Status (revidirano 23. jula 2026); Breast Cancer Risk Factors You Cannot Change (revidirano 24. marta 2026); Lifestyle-related Breast Cancer Risk Factors (revidirano 11. juna 2026).
  10. U.S. Food and Drug Administration. Uputstvo za lek (prescribing information): palbociklib, tablete (2026); ribociklib, tablete (revidirano jula 2024).
  11. Keum N., Lee D. H., Marchand N., Oh H., Liu H., Aune D. i sar. Egg intake and cancers of the breast, ovary and prostate: a dose-response meta-analysis of prospective observational studies. British Journal of Nutrition. 2015;114(7):1099–1107. DOI: 10.1017/S0007114515002135.
  12. LiverTox: Clinical and Research Information on Drug-Induced Liver Injury. Germander. Bethesda (MD): National Institute of Diabetes and Digestive and Kidney Diseases; ažurirano 12. marta 2018.
  13. Institut za javno zdravlje Srbije „Dr Milan Jovanović Batut“, Kancelarija za skrining raka. Skrining raka dojke – aktuelnosti. Pristupljeno 10. oktobra 2026.

Pitanja i iskustva čitalaca

Još nema pitanja. Postavite prvo pitanje.

Postavite pitanje