Vitiligo i bele fleke na koži: lečenje po smernicama, iskustva i studije o crnom kuminu

Kratak odgovor: Vitiligo je autoimuna bolest kože u kojoj imunski sistem uništava ćelije koje stvaraju pigment, pa nastaju mlečnobele, oštro ograničene bele fleke na koži – najčešće oko usta i očiju, na prstima i ručnim zglobovima, u pazuhu, preponama i na genitalijama [4]. Nije zarazan.
Vitiligo lečenje vodi dermatolog: kreme sa kortikosteroidima ili inhibitorima kalcineurina, ruksolitinib krema (u Evropskoj uniji od 2023), UVB fototerapija, a od jula 2026. u EU je za vitiligo odobren i lek u obliku tablete, upadacitinib [2][8]. Iskustva iz studija pokazuju da se rezultat procenjuje posle 3 do 6 meseci i da najbolje reaguju lice i vrat [2]. Preparat crnog kumina je u randomizovanoj kliničkoj studiji, nanošen na fleke dva puta dnevno šest meseci, smanjio zahvaćenost kože, a ulje crnog kumina može da bude dopuna terapiji, uz saglasnost lekara [9].
Fleke na koži mogu biti bele, braon ili crvene; ovde se bavimo belim flekama – vitiligom i stanjima koja se sa njim najčešće mešaju. Odgovaramo na ono što ljudi najčešće pitaju: kako izgleda vitiligo na početku, da li je nasledan, šta znače bele fleke na koži kod dece, kakva su iskustva sa lečenjem i šta kliničke studije pokazuju o ulju crnog kumina.
Šta je vitiligo i zašto nastaju bele fleke na koži?
Vitiligo je stečena autoimuna bolest: imunski sistem greškom napada melanocite, ćelije koje stvaraju pigment melanin, pa koža na tim mestima ostaje bez boje [1]. Ima ga oko 0,36% ljudi u svetu [1], podjednako muškarci i žene [5]. Vitiligo nije infekcija i ne prenosi se sa osobe na osobu [4].
Kada je poremećena pigmentacija kože, bele fleke mogu biti samo svetlije od okolne kože ili potpuno bele. Kod vitiliga pigmenta u fleci nema, pa je bela kao kreda ili mleko [2]. Postoje dva glavna oblika [2]:
- ne-segmentni vitiligo – najčešći: fleke su simetrične, sa obe strane tela, a bolest ima nepredvidiv tok, sa periodima mirovanja i širenja;
- segmentni vitiligo – 5–16% obolelih: fleke su samo na jednoj strani ili jednom delu tela, češće počinje u detinjstvu i obično se zaustavi posle jedne do dve godine.
Osnova bolesti je nasledna sklonost – otkriveno je više od 50 mesta u genima koja povećavaju rizik – a melanociti obolelih osetljiviji su na oksidativni stres [2]. Bolest pokreću ili pogoršavaju povrede kože poput posekotina ili teške opekotine od sunca (nova fleka se pojavi baš na mestu povrede), stresni događaji poput porođaja, pubertet i neke hemikalije [4].
Da li je vitiligo nasledan?
Delimično. U istraživanju 2.624 obolela iz Severne Amerike i Velike Britanije vitiligo je imalo 6,1% njihove braće i sestara – oko 18 puta češće nego u opštoj populaciji. Ipak, kod jednojajčanih blizanaca oba su imala vitiligo u samo 23% slučajeva, pa su za nastanak bolesti potrebni i spoljašnji činioci [5].
Vitiligo i štitna žlezda: koje bolesti idu zajedno?
U američkoj studiji sa 1.098 obolelih 20% je imalo bar još jednu autoimunu bolest, najčešće bolest štitne žlezde (12,3%) i alopeciju areatu, kružno opadanje kose (3,8%) [2]. Kod obolelih i njihovih srodnika češće su autoimune bolesti štitne žlezde, posebno smanjen rad štitne žlezde (hipotireoza), perniciozna anemija i Adisonova bolest [5]. Zato stručnjaci savetuju da se kod ne-segmentnog vitiliga proveri TSH i antitela na štitnu žlezdu [2].
Bele fleke, vitiligo početak: kako izgledaju prve promene?
Vitiligo obično počinje jednom ili s nekoliko svetlih mrlja koje vremenom postaju potpuno bele i oštro odvojene od zdrave kože; koža na njima je glatka i ne ljušti se [2][4]. Prve fleke se najčešće pojavljuju oko usta i očiju, na prstima i ručnim zglobovima, u pazuhu, preponama i oko genitalija [4]. Ne-segmentni vitiligo najčešće počinje oko 10. ili oko 34. godine, ali može u bilo kom uzrastu [2].
Umesto slika, evo kako vitiligo izgleda opisano rečima [2][4]:
- boja: na početku bleđa od okolne kože, zatim bela kao kreda; ponekad ružičasta, a ivice mogu biti crvenkaste ili tamnije;
- raspored: kod najčešćeg oblika simetrično – na obe šake, oba kolena, oko oba oka; kod proširenog oblika bele fleke po telu zahvataju i veće površine;
- dlake: kosa, obrve, trepavice ili brada u fleci mogu da posede ili pobele;
- svrab: fleke uglavnom ne svrbe; do 20% obolelih oseća svrab, obično kada je bolest aktivna;
- leto i zima: na svetloj koži jedna bela fleka na koži zimi se jedva vidi, a leti postaje upadljiva, jer zdrava koža potamni na suncu, a fleka ne.
Na to da se vitiligo širi upućuju nova fleka na ožiljku ili ogrebotini, sitne bele mrljice rasute poput konfeta, neoštre, svetlije ivice fleka i crvenilo na ivici [2] – upravo po tim znacima dermatolog procenjuje kome je terapija potrebna [1].
Bele fleke po rukama i na rukama
Bele fleke po rukama kod vitiliga obično su na nadlanicama, prstima i ručnim zglobovima, često simetrično na obe ruke [2]; čitaoci iz regiona ih traže i kao „bijele fleke po rukama“. Ako su bele fleke na rukama sitne (2–6 mm), okrugle i javljaju se posle 40. godine na podlakticama izloženim suncu, verovatnije je reč o bezopasnoj idiopatskoj gutatnoj hipomelanozi [6].
Vitiligo na genitalijama
Anogenitalna regija je jedno od tipičnih mesta vitiliga [2][4]. To nije polno prenosiva bolest niti infekcija, ali bele promene na tom mestu mogu imati i druge uzroke, pa dijagnozu i terapiju za osetljivu kožu određuje dermatolog [2].
Bele fleke na koži: šta još može biti osim vitiliga?
Osim vitiliga, bele fleke na koži najčešće izazivaju gljivična infekcija pityriasis versicolor, pitirijazis alba kod dece, sitne bele tačke na koži izloženoj suncu kod starijih (idiopatska gutatna hipomelanoza) i svetliji tragovi posle ekcema ili psorijaze [2][4][6]. Za razliku od vitiliga, ove fleke su uglavnom samo svetlije od okolne kože, a često imaju i sitne ljuspice.
| Stanje | Kako izgleda | Kod koga i gde | Šta se radi |
|---|---|---|---|
| Vitiligo | potpuno bele, oštro ograničene, glatke fleke, često simetrične | bilo koji uzrast; lice, šake, pazuh, prepone, genitalije | terapija koju određuje dermatolog [2] |
| Pityriasis versicolor (gljivice) | na tamnijoj i preplanuloj koži svetlije, na svetloj ružičaste do svetlosmeđe mrlje; mogu da se ljušte i svrbe | grudi, gornji deo leđa, nadlaktice, vrat, stomak | šampon ili krema protiv gljivica; boja se vraća za nekoliko meseci, a mrlje mogu da se vrate [4] |
| Pitirijazis alba | neoštre, okrugle ili ovalne blede mrlje sa finim ljuspicama | deca i adolescenti, često uz atopijski dermatitis; obrazi, ruke, gornji deo tela | hidratantne kreme, po potrebi blaga kortikosteroidna krema; prolazi sama, najčešće za godinu dana [6] |
| Idiopatska gutatna hipomelanoza | sitne (2–6 mm), okrugle bele tačke | svetla koža, najčešće posle 40. godine; podlaktice i potkolenice | bezopasna; tačke se ne povlače same [6] |
| Svetli tragovi posle upale | svetlije mrlje na mestu ranijeg ekcema, psorijaze ili povrede | bilo koji uzrast | lečenje osnovne bolesti kože [2] |
Bele fleke po koži i gljivice: pityriasis versicolor izaziva gljivica koja inače živi na koži; nije zarazna, a mrlje su upadljive leti, jer ne tamne na suncu [4]. Zato se „bele fleke na koži od sunca“ najčešće odnose upravo na nju ili na idiopatsku gutatnu hipomelanozu. O drugim gljivicama na koži pročitajte u tekstu Gljivice na preponama (tinea cruris): kako izgledaju, lečenje i prevencija.
Bele fleke po koži i nedostatak vitamina: nedostatak vitamina nije čest uzrok belih fleka. Kod vitiliga lekar, kada za to postoje razlozi, proverava i vitamin B12, jer je autoimuna perniciozna anemija češća kod obolelih i njihovih porodica [2][5].
Javite se dermatologu ako je fleka potpuno bela, ako se širi ili se pojavljuju nove, ako je na licu ili genitalijama, ako je primetite kod deteta ili niste sigurni o čemu je reč. Dijagnoza vitiliga obično se postavlja samim pregledom, uz pomoć Vudove lampe (posebnog ultraljubičastog svetla), a biopsija je retko potrebna [1][2].
Bele fleke na koži kod dece: vitiligo kod dece ili nešto drugo?
Bele fleke na koži kod dece najčešće su pitirijazis alba – bezopasne, neoštre svetle mrlje na obrazima, rukama i gornjem delu tela, često kod dece sa atopijskim dermatitisom, koje prolaze same [6]. Vitiligo kod dece je takođe čest: kod ne-segmentnog oblika prvi vrhunac javljanja je oko 10. godine, a segmentni vitiligo najčešće počinje upravo u detinjstvu [2][7].
Bele fleke (vitiligo) kod dece prepoznaju se po kredasto beloj boji, oštrim ivicama i glatkoj površini, najčešće oko očiju i usta, na kolenima, laktovima i šakama; kod segmentnog oblika fleke su samo na jednoj strani tela, a dlake u njima rano posede [2]. Pitirijazis alba je bleđa, neoštrih ivica, sitno perutava i uočljivija posle leta [6]. Kod beba i male dece svetla mrlja može da bude i urođena (nevus depigmentosus) [2].
Vitiligo kod dece se najčešće leči kortikosteroidnim kremama, kremama sa inhibitorima kalcineurina i UVB fototerapijom [7], a ruksolitinib krema je odobrena od 12. godine [8]. Bolest može značajno da optereti i dete i roditelje, pa detetu koje želi lečenje treba ponuditi sve dostupne mogućnosti [7]. Kod pitirijazis albe ključna je nega suve kože – pročitajte tekst Prirodni lek za ekcem: nega kože, domaća krema i biljna ulja.

Vitiligo lečenje: kako se leči po smernicama?
Vitiligo lečenje ima tri cilja: zaustaviti širenje fleka, vratiti pigment i održati postignuti rezultat [1][2]. Vitiligo terapija se bira prema obliku i proširenosti bolesti, mestu fleka, uzrastu i tome da li je bolest aktivna, a međunarodna radna grupa od 42 stručnjaka preporučuje da se ciljevi dogovore zajedno sa pacijentom [3].
| Terapija | Kada se koristi | Šta pokazuju studije |
|---|---|---|
| Kortikosteroidne kreme | manje površine, posebno van lica | prva linija; na licu se izbegavaju, jer duža upotreba može da stanji kožu [2][4] |
| Kreme sa takrolimusom ili pimekrolimusom (inhibitori kalcineurina) | lice, vrat i pregibi; i kod dece | dva puta dnevno najmanje 6–9 meseci; nanošenje dva puta nedeljno posle uspeha smanjilo je povratak fleka sa 48,4% na 26,8% [2] |
| Ruksolitinib krema 1,5% | ne-segmentni vitiligo sa flekama na licu, od 12 godina (EU, april 2023) | posle 6 meseci oko 31% pacijenata imalo je bar 75% poboljšanja na licu, naspram oko 10% na placebu [8]; posle godinu dana 50,3% [2] |
| UVB fototerapija uskog spektra | proširen vitiligo i zaustavljanje aktivne bolesti | 2–3 puta nedeljno, najmanje 6 meseci; posle 12 meseci 56,8% pacijenata imalo je bar 50% povratka pigmenta [2] |
| Ciljana fototerapija (eksimer) | manje, stabilne fleke i segmentni vitiligo | brži povratak pigmenta uz manju dozu zračenja [2] |
| Kortikosteroidi u tabletama, dva dana nedeljno | vitiligo koji se brzo širi | u studijama bez kontrolne grupe zaustavili su širenje kod više od 80%; kombinuju se sa fototerapijom [2] |
| Upadacitinib (tableta) | ne-segmentni vitiligo od 12 godina, kada je potrebna terapija za ceo organizam (EU, jul 2026) | bar 75% poboljšanja na licu kod oko 23–25% pacijenata, naspram 6–7% na placebu; bar 50% na celom telu kod 19–22%, naspram 6% [8] |
| Presađivanje kože ili melanocita | stabilan vitiligo (bez širenja 12 meseci), najčešće segmentni | više od 90% povratka pigmenta kod 46–72% pacijenata, zavisno od metode [2] |
Vitiligo kreme: šta propisuje dermatolog?
Za lice, vrat i pregibe, gde kortikosteroidi zbog neželjenih dejstava nisu pogodni, prednost imaju kreme sa takrolimusom ili pimekrolimusom [2]. Ruksolitinib krema je prva krema odobrena u EU posebno za vitiligo: blokira enzime JAK1 i JAK2, preko kojih imunski sistem napada melanocite, nanosi se dva puta dnevno na najviše 10% površine tela, a najčešće neželjeno dejstvo su akne na mestu nanošenja [2][8]. Kod svih terapija pigment se najlakše vraća na licu i vratu, a najteže na šakama i stopalima [2].
Da li je fototerapija opasna?
U Evropi se danas najčešće koristi UVB fototerapija uskog spektra, a PUVA (psoralen uz UVA zračenje) uglavnom van Evrope [2]. Kada se pravilno sprovodi, UVB fototerapija je bezbedna: većina studija nije pokazala veći rizik od raka kože kod obolelih od vitiliga, a najčešće neželjeno dejstvo je crvenilo nalik blagoj opekotini, koje se rešava korekcijom doze [2].
Postoji li lek za vitiligo?
Lek koji trajno leči vitiligo za sada ne postoji, ali je bolest danas lakše držati pod kontrolom. Najnoviji lekovi za vitiligo su JAK inhibitori – ruksolitinib krema i upadacitinib u tableti, za vitiligo odobren u EU u julu 2026. posle dve studije sa 614 pacijenata [8] – a ispituju se i drugi lekovi iz iste grupe [2]. Dostupnost novih lekova kod nas zavisi od njihove registracije u Srbiji. Kod gotovo potpunog vitiliga kao krajnja mera postoji i depigmentacija – izbeljivanje preostale pigmentisane kože [2].
Vitiligo lečenje iskustva: koliko traje i šta možete da očekujete?
Vitiligo iskustva obolelih i rezultati studija se poklapaju: vitiligo se leči mesecima, a ne nedeljama. Odgovor na fototerapiju procenjuje se svaka 3 meseca, a lečenje traje najmanje 6 meseci, jer vidljiv povratak boje često počinje tek posle trećeg meseca; najbolje reaguju lice i vrat, a najsporije šake i stopala [2].
- Pigment se vraća postepeno – kod ruksolitinib kreme udeo pacijenata sa dobrim rezultatom na licu rastao je od oko 31% posle 6 meseci do 50,3% posle godinu dana [2][8].
- Fleke mogu da se vrate – posle 12 meseci UVB fototerapije povratak je zabeležen kod 21–45% pacijenata, pa se posle uspeha često nastavlja retka terapija održavanja [2].
- Bele dlake u fleci su lošiji znak – tada su uništene i matične ćelije pigmenta u folikulima dlaka [2].
- Ciljevi se dogovaraju – nekome je cilj da zaustavi širenje, nekome da vrati boju na licu [3].
Mnogi oboleli uz terapiju probaju i nešto prirodno. U američkoj anketi 625 osoba sa vitiligom 32,5% je probalo neki oblik komplementarne medicine: najčešće vitamin D (57,7% njih), vitamin B12 (46,3%) i vitamin C (27,4%), a odmah zatim ulje crnog kumina na koži (26,4%) [11]. Samo 43,3% njih je to reklo svom lekaru [11], a dermatologu je važno da zna sve što koristite, posebno uz fototerapiju.
Zaštita od sunca kod vitiliga: kako da sačuvate kožu?
Koža bez pigmenta nema prirodnu zaštitu od UV zraka i lako izgori, pa se za fleke preporučuje krema sa zaštitnim faktorom SPF 50 ili više [2][4]. Zaštita je važna i zato što teška opekotina od sunca može da izazove nove fleke [4], a manje preplanula zdrava koža znači i manji kontrast prema flekama. Uz kremu nosite šešir i odeću koja pokriva fleke; više o tome u tekstu Letovanje bez brige: zaštita od sunca, ujed komarca i putna apoteka. Fleke na vidljivim mestima mogu da se prikriju kamuflažnom šminkom visoke pokrivnosti ili samopotamnjivačem sa dihidroksiacetonom, čija boja traje 3–7 dana [2].
Vitiligo i psiha: kako se nositi sa belim flekama?
Vitiligo ne boli, ali može ozbiljno da utiče na samopouzdanje i kvalitet života, posebno kada su fleke na licu, šakama ili genitalijama i kod mlađih odraslih osoba [2][4]. U pregledu 168 studija najčešće su opisani depresivni simptomi i anksioznost, a zatim problemi sa spavanjem, osećaj stigmatizacije i izbegavanje društva [2]. Razgovor sa psihologom i grupe podrške, u kojima oboleli razmenjuju iskustva, olakšavaju život sa vitiligom [2][4].
Vitiligo prirodno lečenje – iskustva: šta pokazuju studije o ulju crnog kumina?
Najjači dokaz za ulje crnog kumina kod vitiliga je randomizovana, dvostruko slepa klinička studija iz Irana: 52 pacijenta su šest meseci dva puta dnevno nanosila na fleke preparat crnog kumina ili riblje ulje, a skor zahvaćenosti kože (VASI) smanjio se u grupi crnog kumina sa 4,98 na 3,75, a u grupi ribljeg ulja sa 4,98 na 4,62 [9]. Razlika u korist crnog kumina postala je značajna od četvrtog meseca, a neželjena dejstva nisu zabeležena [9].
Čitaoci iz regiona ovu temu traže i kao „vitiligo prirodno liječenje iskustva“, a ulje crnog kumina za vitiligo jedan je od najčešće korišćenih prirodnih preparata [11]. U iranskoj studiji učestvovali su pacijenti sa vitiligom kraćim od pet godina, a preparat je pripremljen od mlevenog semena crnog kumina (autori ga nazivaju uljem crnog kumina). Zahvaćenost kože smanjila se za oko četvrtinu, dok promena u grupi ribljeg ulja nije bila statistički značajna, pa autori preporučuju crni kumin uz osnovnu terapiju vitiliga [9].
U otvorenoj studiji iz Turske (2019) 33 pacijenta su šest meseci dva puta dnevno nanosila kremu sa uljem semena crnog kumina na šake, lice i genitalnu regiju. Povratak pigmenta bio je statistički značajan na sva tri mesta, a dobar ili odličan odgovor imalo je 43,5% pacijenata sa flekama na licu, 43,8% na šakama i 87,5% u genitalnoj regiji; autori zaključuju da crni kumin može da bude dopunska terapija, posebno na osetljivim mestima [10].
Laboratorijska istraživanja objašnjavaju zašto se crni kumin ispituje kod vitiliga: ekstrakt semena i njegov glavni sastojak timokinon su 2011. u izolovanim pigmentnim ćelijama (melanoforima) zidnog guštera, slično acetilholinu, raspršili pigment i potamneli ćelije – to je bio ogled na ćelijama, a ne lečenje kože životinja, kako se ponekad navodi [12]. U novijoj laboratorijskoj studiji (2025) ekstrakt semena crnog kumina pojačao je stvaranje melanina i zaštitio melanocite od oksidativnog stresa [12], koji ima važnu ulogu u nastanku vitiliga [2].
Kako se koristi Probotanic ulje crnog kumina?
Probotanic ulje crnog kumina je 100% čisto, prirodno i organsko ulje, dobijeno hladnim ceđenjem semena crnog kumina (Nigella sativa) poreklom iz Turske. Prema uputstvu sa pakovanja, za spoljašnju upotrebu malu količinu ulja nanesite na čistu i vlažnu kožu, dva do tri puta na dan; ako posle par minuta ostane višak ulja, uklonite ga papirnom maramicom. Ulje može i da se pije: odrasli 3 × 1 kafenu kašičicu dnevno, 10–15 minuta pre obroka, tri meseca u kontinuitetu, a zatim prave pauzu od mesec dana; ciklusi se mogu ponavljati po potrebi. Deca starija od 3 godine piju pola kafene kašičice dva puta na dan, posle jela. U studijama kod vitiliga ispitivano je nanošenje na kožu [9][10].
Pošto je vitiligo autoimuna bolest, ulje crnog kumina koristite uz saglasnost lekara, kao dopunu terapiji koju je odredio dermatolog. Ulje je blago fototoksično, pa se tokom upotrebe ne izlažite suncu i solarijumu – što se uklapa u savet da se koža bez pigmenta štiti od sunca; ako idete na fototerapiju ili koristite kremu sa lekom, vreme nanošenja ulja dogovorite sa dermatologom. Pre prve upotrebe probajte ulje na malom delu kože. Ne preporučuje se deci pre navršene 3. godine, trudnicama i dojiljama. Sve o proizvodu pročitajte na strani Ulje crnog kumina; za nanošenje na manje površine praktična je i bočica od 125 ml.
Iskustva kupaca i svakodnevnu upotrebu ulja opisali smo u tekstu Ulje crnog kumina (crnog kima, čurekotovo ulje): iskustva i upotreba, a šta je pokazalo kod drugih stanja u tekstu Ulje crnog kumina (crnog kima): lekovitost i 15 efekata. Kod psorijaze, još jedne autoimune bolesti kože, crni kumin je ispitan u posebnim kliničkim studijama – opisali smo ih u tekstu Psorijaza: lečenje, simptomi, ishrana i iskustva.
Ukratko
- Vitiligo je autoimuna bolest kože u kojoj imunski sistem uništava ćelije koje stvaraju pigment, pa nastaju mlečnobele, oštro ograničene fleke; nije zarazan [4].
- Bele fleke mogu biti i gljivična infekcija pityriasis versicolor, pitirijazis alba kod dece ili bezopasne sitne tačke na koži izloženoj suncu, pa dijagnozu postavlja dermatolog [2][4][6].
- Vitiligo leči dermatolog kremama sa kortikosteroidima ili inhibitorima kalcineurina, ruksolitinib kremom i UVB fototerapijom, a u EU je od jula 2026. odobren i upadacitinib [2][8].
- Lečenje traje mesecima: rezultat se procenjuje posle 3 do 6 meseci, najbolje reaguju lice i vrat, a najsporije šake i stopala [2].
- U randomizovanoj studiji preparat crnog kumina, nanošen na fleke dva puta dnevno šest meseci, smanjio je zahvaćenost kože; ulje je dopuna terapiji, uz saglasnost lekara [9].
Česta pitanja
Da li je vitiligo zarazan?
Nije. Vitiligo nije infekcija i ne prenosi se sa osobe na osobu [4]. To je stečena autoimuna bolest: imunski sistem greškom napada melanocite, ćelije koje stvaraju pigment melanin, pa koža na tim mestima ostaje bez boje [1]. Ni vitiligo na genitalijama nije polno prenosiva bolest niti infekcija, ali bele promene na tom mestu mogu imati i druge uzroke, pa dijagnozu postavlja dermatolog [2].
Da li bele fleke na koži mogu biti gljivice?
Mogu. Gljivična infekcija pityriasis versicolor na tamnijoj i preplanuloj koži daje svetlije mrlje koje mogu da se ljušte i svrbe, najčešće na grudima, gornjem delu leđa, nadlakticama, vratu i stomaku [4]. Izaziva je gljivica koja inače živi na koži, nije zarazna, a mrlje su upadljive leti, jer ne tamne na suncu [4]. Leči se šamponom ili kremom protiv gljivica [4].
Da li bele fleke na koži nastaju zbog nedostatka vitamina?
Najčešće ne: nedostatak vitamina nije čest uzrok belih fleka. Kod vitiliga lekar, kada za to postoje razlozi, proverava i vitamin B12, jer je autoimuna perniciozna anemija češća kod obolelih i njihovih porodica [2][5]. Bele fleke najčešće izazivaju vitiligo, gljivična infekcija pityriasis versicolor, pitirijazis alba kod dece i sitne bele tačke na koži izloženoj suncu kod starijih [2][4][6].
Da li vitiligo svrbi?
Uglavnom ne: fleke kod vitiliga obično ne svrbe, a svrab oseća do 20% obolelih, najčešće kada je bolest aktivna [2][4]. Koža na flekama je glatka i ne ljušti se [2][4]. Svetle mrlje sa sitnim ljuspicama mogu biti gljivična infekcija pityriasis versicolor ili pitirijazis alba [4][6], pa je najbolje da ih pogleda dermatolog.
Kako znati da li se vitiligo širi?
Na širenje vitiliga upućuju nova fleka na ožiljku ili ogrebotini, sitne bele mrljice rasute poput konfeta, neoštre, svetlije ivice fleka i crvenilo na ivici [2]. Upravo po tim znacima dermatolog procenjuje kome je terapija potrebna [1]. Pošto povrede kože i teške opekotine od sunca mogu da izazovu nove fleke, kožu dobro štitite, a na fleke nanosite kremu sa zaštitnim faktorom SPF 50 ili više [2][4].
Kako se postavlja dijagnoza vitiliga?
Dijagnoza vitiliga obično se postavlja samim pregledom, uz pomoć Vudove lampe, posebnog ultraljubičastog svetla, a biopsija je retko potrebna [1][2]. Kod ne-segmentnog vitiliga stručnjaci savetuju i proveru TSH i antitela na štitnu žlezdu, jer je bolest štitne žlezde najčešća pridružena autoimuna bolest [2]. Dermatologu se javite ako je fleka potpuno bela, ako se širi ili je na licu, genitalijama ili kod deteta.
Napomena: Ovaj tekst je informativan i ne zamenjuje savet lekara ili farmaceuta.
Izvori
- Seneschal J., Bae J. M., Ezzedine K. i sar. Vitiligo. Nature Reviews Disease Primers. 2025;11(1):85. DOI: 10.1038/s41572-025-00670-x.
- Böhm M., Tanew A. Vitiligo. Journal der Deutschen Dermatologischen Gesellschaft. 2025;23(8):968–987. DOI: 10.1111/ddg.15706.
- van Geel N., Speeckaert R., Taïeb A. i sar. Worldwide expert recommendations for the diagnosis and management of vitiligo: Position statement from the International Vitiligo Task Force Part 1: towards a new management algorithm. Journal of the European Academy of Dermatology and Venereology. 2023;37(11):2173–2184. DOI: 10.1111/jdv.19451; i Seneschal J. i sar. … Part 2: Specific treatment recommendations. 2023;37(11):2185–2195. DOI: 10.1111/jdv.19450.
- National Health Service (NHS). Vitiligo (pregledano 22. 3. 2023) i Pityriasis versicolor (pregledano 11. 3. 2026). Pristupljeno 10. 10. 2026.
- Alkhateeb A., Fain P. R., Thody A., Bennett D. C., Spritz R. A. Epidemiology of vitiligo and associated autoimmune diseases in Caucasian probands and their families. Pigment Cell Research. 2003;16(3):208–214. DOI: 10.1034/j.1600-0749.2003.00032.x.
- Givler D. N., Saleh H. M. Pityriasis Alba. StatPearls. 2024; i Brown F., Syed H. A., Crane J. S. Idiopathic Guttate Hypomelanosis. StatPearls. 2025. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing.
- Nicolaidou E., Mastraftsi S., Tzanetakou V., Rigopoulos D. Childhood Vitiligo. American Journal of Clinical Dermatology. 2019;20(4):515–526. DOI: 10.1007/s40257-019-00430-0.
- European Medicines Agency (EMA). Opzelura (ruksolitinib): EPAR (dozvola za lek u EU 19. 4. 2023) i Rinvoq (upadacitinib): EPAR (indikacija ne-segmentni vitiligo, pozitivno mišljenje CHMP 25. 6. 2026). Pristupljeno 10. 10. 2026.
- Ghorbanibirgani A., Khalili A., Rokhafrooz D. Comparing Nigella sativa Oil and Fish Oil in Treatment of Vitiligo. Iranian Red Crescent Medical Journal. 2014;16(6):e4515. DOI: 10.5812/ircmj.4515.
- Sarac G., Kapicioglu Y., Sener S. i sar. Effectiveness of topical Nigella sativa for vitiligo treatment. Dermatologic Therapy. 2019;32(4):e12949. DOI: 10.1111/dth.12949.
- Poondru S., Yang L. J., Kundu R. V. Use of complementary and alternative medicine in vitiligo: a cross-sectional survey. Archives of Dermatological Research. 2024;316(5):126. DOI: 10.1007/s00403-024-02872-x.
- Ali S. A., Meitei K. V. Nigella sativa seed extract and its bioactive compound thymoquinone: the new melanogens causing hyperpigmentation in the wall lizard melanophores. Journal of Pharmacy and Pharmacology. 2011;63(5):741–746. DOI: 10.1111/j.2042-7158.2011.01271.x; i Niu B. i sar. Nigella sativa L. seed extract alleviates oxidative stress-induced cellular senescence and dysfunction in melanocytes. Chinese Journal of Natural Medicines. 2025;23(2):203–213. DOI: 10.1016/S1875-5364(25)60824-7.
Prvu verziju ovog članka napisala je dr med. Bojana Mandić (2014).
Komentari čitalaca
Još nema komentara.










Napišite komentar
Da biste napisali komentar, prijavite se ili registrujte.