Acinetobacter baumannii: šta je, simptomi, lečenje i kako se prenosi

Kratak odgovor: Acinetobacter baumannii je bakterija koja se širi prvenstveno u bolnicama, naročito u jedinicama intenzivne nege, i kod teško bolesnih ljudi izaziva upalu pluća, infekcije krvi, rana i mokraćnih puteva. Opasna je jer je otporna na većinu antibiotika – u Srbiji je više od 90% sojeva otporno i na karbapeneme – pa infekciju leči lekar, antibiotikom izabranim prema antibiogramu [3][7]. Nalaz u brisu, sputumu ili urinu bez znakova infekcije često je samo kolonizacija, koja se ne leči antibiotikom. Probotanic ulje divljeg origana je u laboratoriji delovalo na Acinetobacter baumannii i može da bude dopuna terapiji, uz prethodni dogovor sa lekarom [9].
Kada se na nalazu člana porodice pojavi reč acinetobakter, pitanja su uvek ista: šta je ta bakterija, koliko je opasna, kako se leči i da li može da se prenese na ukućane. Bakteriju pretražujete pod različitim imenima – Acinetobacter, acinetobakter, „bolnička bakterija“, pa i „acido bakterija“ – a čitaoci iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine traže i „acinetobacter baumannii liječenje“ i „acinetobacter baumannii prijenos“. U nastavku su odgovori zasnovani na najnovijim smernicama i podacima za Srbiju, uz pregled onoga što je za ulje divljeg origana i njegov glavni sastojak karvakrol dokazano u laboratoriji.
Acinetobacter – šta je to?
Acinetobacter je rod gram-negativnih bakterija kratkog, štapićastog oblika, kojima je za život potreban kiseonik i koje prirodno žive u zemljištu i vodi [1]. Za ljude je najvažnija vrsta Acinetobacter baumannii, koja izaziva infekcije uglavnom kod ljudi koji su već teško bolesni i dugo leže u bolnici; van zdravstvenih ustanova infekcije su retke [1], iako se poslednjih godina sve češće opisuju [2].
Acinetobacter baumannii bakterija postala je jedan od najvažnijih uzročnika bolničkih infekcija zahvaljujući trima osobinama: podnosi isušivanje i dugo opstaje na površinama, izmiče odbrani imunskog sistema i lako stiče otpornost na antibiotike [2][3].
Šta znači „Acinetobacter spp.“ na nalazu?
Oznaka „spp.“ znači da je laboratorija utvrdila rod Acinetobacter, ali ne i tačnu vrstu. Mnoge mikrobiološke laboratorije ne mogu pouzdano da razlikuju A. baumannii od srodnih vrsta, pa na nalazu piše „Acinetobacter spp.“ ili „A. baumannii kompleks“ (Acinetobacter calcoaceticus-baumannii kompleks). Smernice za lečenje odnose se na ceo kompleks, a lek se bira prema antibiogramu [3].
Acinetobacter: kako se prenosi i gde se nalazi?
U bolnici se acinetobacter bakterija zadržava na površinama u bolesničkoj sobi i na medicinskoj opremi, a na suvim površinama može da preživi i mesecima [4]. Prenosi se dodirom – preko kontaminiranih površina i opreme, a s osobe na osobu najčešće preko neopranih ruku [1]. Zato je za ukućane i posetioce najvažnija higijena ruku.
Najugroženiji su [1]:
- pacijenti na respiratoru (mehaničkoj ventilaciji);
- osobe sa kateterom (urinarnim ili venskim) i drugim medicinskim pomagalima;
- osobe sa hirurškim ranama;
- pacijenti u jedinicama intenzivne nege i oni koji dugo leže u bolnici;
- osobe sa oslabljenim imunitetom, hroničnom bolešću pluća ili šećernom bolešću.
Nalaz u brisu, sputumu ili urinu: kolonizacija ili infekcija?
Bakterija može da bude prisutna na koži, u disajnim putevima ili u mokraći, a da ne izaziva bolest – to se zove kolonizacija [1]. Acinetobakter se najčešće izoluje iz aspirata disajnih puteva i briseva rana, a kod pacijenata na respiratoru i kod osoba sa opekotinama razlikovanje kolonizacije od prave infekcije posebno je zahtevno [3]. Lekar zato ne odlučuje samo na osnovu brisa, nego i na osnovu simptoma, ostalih nalaza i opšteg stanja pacijenta.
Isto važi za acinetobakter u urinu: kod osobe sa urinarnim kateterom koja nema simptome infekcije nalaz bakterija u mokraći se, prema smernicama, ne leči antibiotikom, jer takvo lečenje ne donosi korist, a podstiče otpornost bakterija [5]. Više o tome pročitajte u tekstu Bakterije u mokraći (urinu): šta znači „dosta bakterija u urinu“ i kada se leče.
Acinetobacter baumannii simptomi: kako se ispoljava infekcija?
Ova bakterija nema „svoje“ simptome – znaci zavise od toga gde je izazvala infekciju. Najčešće su to upala pluća kod pacijenata na respiratoru i infekcija krvi povezana sa venskim kateterom, a zatim infekcije rana, mekih tkiva i mokraćnih puteva [1][2].
| Mesto infekcije | Najčešći znaci | Kada se javlja |
|---|---|---|
| Pluća (upala pluća) | povišena temperatura, kašalj, gnojav sekret, otežano disanje, pad kiseonika u krvi | najčešće kod pacijenata na respiratoru i posle aspiracije sadržaja u disajne puteve |
| Krv (bakterijemija, sepsa) | visoka temperatura, drhtavica, ubrzan puls, pad krvnog pritiska | često uz centralni venski kateter |
| Rana, hirurški rez, opekotina | crvenilo, otok, gnoj, rana koja ne zarasta | posle povreda, operacija i opekotina |
| Mokraćni putevi | peckanje pri mokrenju, bol u slabinama, povišena temperatura | uglavnom uz urinarni kateter; nalaz bez simptoma je često kolonizacija |
Ako posle boravka u bolnici ili uz kateter dobijete temperaturu, kašalj sa gnojavim sekretom ili primetite da se rana zacrvenela i gnoji, javite se lekaru.
Zašto je Acinetobacter baumannii opasan?
Glavni razlog je otpornost na antibiotike. A. baumannii stvara enzime koji razgrađuju beta-laktamske antibiotike, uključujući karbapeneme, smanjuje propustljivost svoje spoljne membrane i „pumpama“ izbacuje lekove iz ćelije; kada postane otporan na karbapeneme, brzo gubi osetljivost i na većinu drugih antibiotika [3]. Stvara i biofilm, zaštitni sloj u kome bakterije lakše preživljavaju [10].
Svetska zdravstvena organizacija je na listi prioritetnih bakterija iz 2024. godine A. baumannii otporan na karbapeneme svrstala u grupu kritičnog prioriteta, zajedno sa drugim gram-negativnim bakterijama otpornim na antibiotike poslednje linije [6].
Acinetobacter u Srbiji: koliko je česta otpornost?
Prema izveštaju Evropskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) iz 2026. godine, nacionalna referentna laboratorija je za 2023. godinu prijavila da je 96,3% sojeva Acinetobacter spp. izolovanih iz krvi i likvora otporno na karbapenem meropenem. Prema nacionalnom nadzoru bolničkih infekcija iz iste godine, Acinetobacter spp. je treći najčešći uzročnik bolničkih infekcija (10%), posle klebsijele i klostridije, a od 1.209 izolata 92% bilo je otporno na karbapeneme. Stručnjaci ECDC-a su u bolnicama koje su posetili 2025. godine zabeležili širenje sojeva otpornih na više lekova, pa i na sve antibiotike, uz vrlo malo preostalih mogućnosti lečenja [7].
Ishod ipak u velikoj meri zavisi od osnovne bolesti: teške infekcije acinetobakterom javljaju se pretežno kod kritično obolelih sa više hroničnih bolesti [3]. Pravovremeno započet antibiotik na koji je bakterija osetljiva oko tri puta smanjuje smrtnost u prvih 30 dana [2].

Acinetobacter spp. bakterija: lečenje – koji antibiotici deluju?
Infekciju leči lekar, u bolnici, antibiotikom koji se bira prema antibiogramu – laboratorijskom testu koji pokazuje na koje lekove je baš taj soj bakterije osetljiv. Kod sojeva otpornih na karbapeneme smernice Američkog udruženja za infektivne bolesti (IDSA) iz 2026. godine kao prvi izbor predlažu sulbaktam-durlobaktam u kombinaciji sa imipenemom ili meropenemom, a kao alternative cefiderokol, minociklin ili polimiksin B, uvek uz još jedan lek [3].
| Antibiotik | Mesto u terapiji prema IDSA 2026 |
|---|---|
| Sulbaktam-durlobaktam | prvi izbor, u kombinaciji sa imipenemom ili meropenemom |
| Ampicilin-sulbaktam u visokoj dozi | privremeno, uz bar još jedan lek, dok sulbaktam-durlobaktam ne postane dostupan |
| Cefiderokol | alternativa, uz još jedan lek |
| Minociklin | alternativa, uz još jedan lek |
| Polimiksin B | alternativa, uz još jedan lek; povoljnije farmakokinetičke osobine od kolistina, ali može da ošteti bubrege |
| Antibiotici u inhalaciji | ne preporučuju se rutinski kod upale pluća |
Sulbaktam-durlobaktam je noviji lek. U kliničkoj studiji ATTACK, na 125 pacijenata sa upalom pluća ili infekcijom krvi izazvanom acinetobakterom otpornim na karbapeneme, smrtnost u prvih 28 dana bila je 19% uz sulbaktam-durlobaktam i 32% uz kolistin (obe grupe su dobijale i imipenem), a oštećenje bubrega 13% naspram 38% [8]. Kolistin je stariji antibiotik iz grupe polimiksina; smernice ga više ne svrstavaju u prvi izbor, a kao alternativu navode srodni polimiksin B, i to samo u kombinaciji sa drugim lekom [3].
Zašto je važno da se antibiotici ne piju bez potrebe pročitajte u tekstu Prekomerna i dugotrajna upotreba antibiotika: nuspojave i prirodne alternative, a o drugoj ozloglašenoj bolničkoj bakteriji u tekstu Bakterija ubica – MRSA, da li je možemo pobediti?
Kako sprečiti prenošenje acinetobaktera?
Najvažnija mera je higijena ruku: ruke perite sapunom i vodom ili utrljajte sredstvo na bazi alkohola pre i posle dodira sa pacijentom, njegovom ranom, kateterom ili drugim medicinskim pomagalom [1]. To važi i za zdravstvene radnike i za porodicu pacijenta.
- Slobodno podsetite i osoblje da opere ruke pre nego što dodirne pacijenta ili medicinsko pomagalo [1].
- Poštujte uputstva bolnice o posetama i zaštitnoj opremi (mantil, rukavice).
- Ne sedajte na bolnički krevet i ne odlažite lične stvari na opremu pored pacijenta, jer bakterija dugo opstaje na površinama [4].
Za zdrave ukućane rizik je mali, jer su infekcije van zdravstvenih ustanova retke [1]. Redovno pranje ruku i uobičajena higijena domaćinstva su osnovna zaštita.
Acinetobacter baumannii iskustva: šta znači kada ga nađu u bolnici?
Iskustva koja ljudi opisuju na internetu obično se svode na tri situacije, i svaka ima svoj odgovor:
- Bakterija je nađena u aspiratu ili brisu kod člana porodice na intenzivnoj nezi. To može biti kolonizacija ili infekcija; lekar procenjuje da li je terapija potrebna i bira antibiotik prema antibiogramu [3].
- Bakterija je nađena u urinu osobe sa kateterom, bez tegoba. Najčešće je reč o kolonizaciji, koja se ne leči antibiotikom [5].
- Bakterija je nađena tokom boravka u bolnici, a pacijent je otpušten kući. Nastavite sa higijenom ruku i negom rana ili katetera po uputstvu i pratite znake infekcije iz tabele iznad.
Pitanja koja vredi postaviti lekaru: da li je u pitanju infekcija ili kolonizacija, na koje antibiotike je soj osetljiv, koliko traje terapija, koje mere zaštite važe za posetioce i na šta treba obratiti pažnju posle otpusta. Ako želite dopunu terapiji, pitajte i da li uz nju možete da uzimate ulje divljeg origana.
Šta je za ulje divljeg origana i Acinetobacter baumannii dokazano u laboratoriji?
U laboratorijskim ispitivanjima ulje divljeg origana delovalo je na Acinetobacter baumannii, uključujući kliničke sojeve otporne na karbapeneme i na gotovo sve antibiotike, i uništavalo je njegov biofilm. Među ispitanim uljima je i Probotanic ulje divljeg origana, ispitano na Institutu za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo u Beogradu [9][10][11].
Glavni nosilac dejstva je karvakrol, fenol koji oštećuje omotač i membranu bakterije, pa njen sadržaj iscuri [10][11]. U više studija acinetobakter je bio među najosetljivijim ispitanim bakterijama:
| Istraživanje | Šta je ispitano | Rezultat u laboratoriji |
|---|---|---|
| Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo i Hemijski fakultet, Univerzitet u Beogradu (2023) | Probotanic ulje divljeg origana (Origanum minutiflorum, 78,2% karvakrola) na referentnom soju A. baumannii i na visokootpornoj klebsijeli (Klebsiella pneumoniae) | jasna zona inhibicije rasta oko diska u svim koncentracijama od nerazređenog ulja do 50 µg/µl; pri 10 µg/µl ulje je i dalje, slabije, delovalo na acinetobakter, a na klebsijelu više nije [9] |
| Bolnica Massachusetts General i Medicinski fakultet Harvard, SAD (2018) | četiri klinička soja A. baumannii otporna na više lekova, izolovana kod ranjenih vojnika; dva su bila otporna na sve ispitane antibiotike, uključujući karbapeneme | ulje origana zaustavilo je rast pri 0,08–0,16 mg/ml, a acinetobakter je bio najosetljiviji od ispitanih bakterija; biofilm star 24 sata uništen je za jedan sat (0,3 mg/ml); posle 20 uzastopnih izlaganja bakterija nije razvila otpornost na ulje [10] |
| Amaral i saradnici (2020) | 10 kliničkih sojeva A. baumannii otpornih na više lekova, koji stvaraju karbapenemaze | ulje origana (71% karvakrola) delovalo je na sve sojeve (1,75–3,5 mg/ml) i oštetilo membranu bakterije; uz antibiotik polimiksin B delovalo je sinergijski, pa je potrebna doza antibiotika bila i do 16 puta manja [11] |
Šta je pokazano na Institutu „Siniša Stanković“?
Na Institutu za biološka istraživanja „Siniša Stanković“ Univerziteta u Beogradu 2022. godine Probotanic ulje divljeg origana ispitano je na 26 sojeva bakterija. Acinetobakter nije bio u tom ispitivanju, ali jesu drugi česti uzročnici bolničkih infekcija: ulje je delovalo na svih 26 sojeva, među kojima su tri soja bakterije Pseudomonas aeruginosa, Klebsiella pneumoniae, klinički izolat bakterije Enterobacter cloacae, Serratia marcescens i zlatni stafilokok otporan na meticilin (MRSA), a sprečavalo je i stvaranje biofilma pseudomonasa [12]. Detalje pročitajte u tekstu Probotanic ulje divljeg origana analizirano na Biološkom institutu „Siniša Stanković“ u Beogradu.
Ovo su laboratorijski (in vitro) rezultati: pokazuju da ulje divljeg origana deluje na acinetobakter, samostalno i uz antibiotik, a kliničkih studija na ljudima sa ovom infekcijom za sada nema. Zato je ulje dopuna, a ne zamena za antibiotik. Širi pregled prirodnih proizvoda sa dokazanim antibakterijskim dejstvom pročitajte u tekstu Najefikasniji prirodni proizvodi protiv bakterijskih infekcija.
Može li ulje origana uz antibiotik?
Može, uz prethodni dogovor sa lekarom. Kod acinetobaktera je u laboratoriji pokazano sinergijsko dejstvo ulja origana sa polimiksinom B [11]. Kod pacijenata na intenzivnoj nezi o svakom dodatku odlučuje lekar koji vodi lečenje, jer zna koje lekove pacijent prima i da li može da guta. Kako da uskladite ulje i antibiotik pročitajte u tekstu Da li smem da pijem origano ulje sa antibiotikom? Studije i praktični saveti.
Kako se pije ulje divljeg origana i ko ne sme da ga koristi?
Ulje divljeg origana pije se posle obroka, razređeno u kafenoj kašičici jestivog ulja, u dozi sa pakovanja; kapsule su isto ulje u obliku bez ljutine. Doziranje prema uputstvu sa pakovanja:
| Proizvod | Odrasli | Deca |
|---|---|---|
| Ulje divljeg origana (kapi) | 3 × 2 kapi dnevno, posle obroka, razređeno u kafenoj kašičici jestivog ulja (suncokretovog, maslinovog, kokosovog, lanenog), deset dana u toku jednog meseca | starija od 6 godina: 2–3 × 1 kap dnevno, posle obroka, u kafenoj kašičici jestivog ulja ili meda, 10–14 dana |
| Origano Strong (kapsule) | odrasli i deca starija od 12 godina: 1 kapsula 3 puta dnevno posle jela, sa čašom vode, 10–20 dana | starija od 6 godina: 1 kapsula 2 puta dnevno posle jela, sa čašom vode, 7 dana |
Sadržaj kašičice dobro promešajte, brzo progutajte bez zadržavanja u ustima i popijte čašu hladne vode. Preporučena dnevna doza se ne prekoračuje.
Probotanic ulje divljeg origana je 100% čisto, nerazređeno etarsko ulje divljeg origana (Origanum minutiflorum) organskog porekla, dobijeno parnom destilacijom, sa oko 80% karvakrola i timola. Upravo je ovo ulje u laboratoriji Instituta za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo delovalo na Acinetobacter baumannii [9].
Ako vam ljutina ulja ne prija ili vam je želudac osetljiv posle terapije antibioticima, Origano Strong softgel kapsule sadrže isto organsko etarsko ulje divljeg origana – 25 mg po kapsuli, u organskom ekstra devičanskom maslinovom ulju – i piju se bez osećaja peckanja i ljutine.
Prema uputstvu sa pakovanja, ulje divljeg origana i Origano Strong kapsule ne preporučuju se trudnicama, dojiljama i deci mlađoj od navršene šeste godine, kao ni osobama preosetljivim na neki od sastojaka. Ne treba da ih uzimaju osobe koje imaju anemiju, poremećaj koagulacije (zgrušavanja krvi), poremećaj akta gutanja, ozbiljnu hipertenziju ili teško oštećenje jetre i bubrega, kao ni osobe koje primaju antikoagulantnu terapiju.
Izvori
- Centers for Disease Control and Prevention (CDC). About Acinetobacter. 12. jun 2025.
- Wong D., Nielsen T. B., Bonomo R. A., Pantapalangkoor P., Luna B., Spellberg B. Clinical and Pathophysiological Overview of Acinetobacter Infections: a Century of Challenges. Clinical Microbiology Reviews. 2017;30(1):409–447. DOI: 10.1128/CMR.00058-16.
- Tamma P. D., Bonomo R. A., Heil E. L., Justo J. A., Satlin M. J., Mathers A. J. IDSA 2026 Guidance on the Treatment of Antimicrobial Resistant Gram-Negative Infections. Infectious Diseases Society of America, 30. jul 2026 (zamenjuje verziju iz 2024: Clinical Infectious Diseases, DOI: 10.1093/cid/ciae403).
- Kramer A., Schwebke I., Kampf G. How long do nosocomial pathogens persist on inanimate surfaces? A systematic review. BMC Infectious Diseases. 2006;6:130. DOI: 10.1186/1471-2334-6-130.
- Nicolle L. E., Gupta K., Bradley S. F., Colgan R., DeMuri G. P., Drekonja D. i sar. Clinical Practice Guideline for the Management of Asymptomatic Bacteriuria: 2019 Update by the Infectious Diseases Society of America. Clinical Infectious Diseases. 2019;68(10):e83–e110. DOI: 10.1093/cid/ciy1121.
- World Health Organization. WHO bacterial priority pathogens list, 2024: bacterial pathogens of public health importance to guide research, development and strategies to prevent and control antimicrobial resistance. Ženeva: WHO; 17. maj 2024. ISBN 978-92-4-009346-1.
- European Centre for Disease Prevention and Control. ECDC/EC/EFSA country visit to Serbia to advance One Health responses against antimicrobial resistance, 24–28 February 2025. Stokholm: ECDC; 2026. DOI: 10.2900/7142455.
- Kaye K. S., Shorr A. F., Wunderink R. G., Du B., Poirier G. E., Rana K. i sar. Efficacy and safety of sulbactam-durlobactam versus colistin for the treatment of patients with serious infections caused by Acinetobacter baumannii-calcoaceticus complex: a multicentre, randomised, active-controlled, phase 3, non-inferiority clinical trial (ATTACK). The Lancet Infectious Diseases. 2023;23(9):1072–1084. DOI: 10.1016/S1473-3099(23)00184-6.
- Veljović K., Tešević V., Mitrović H., Stanković M. (Institut za molekularnu genetiku i genetičko inženjerstvo i Hemijski fakultet, Univerzitet u Beogradu). Essential oil of Origanum minutiflorum exhibits anti-inflammatory and antioxidative effects in human bronchial cells and antimicrobial activity on lung pathogens. Journal of Herbal Medicine. 2023;39:100651. DOI: 10.1016/j.hermed.2023.100651.
- Lu M., Dai T., Murray C. K., Wu M. X. Bactericidal Property of Oregano Oil Against Multidrug-Resistant Clinical Isolates. Frontiers in Microbiology. 2018;9:2329. DOI: 10.3389/fmicb.2018.02329.
- Amaral S. C., Pruski B. B., de Freitas S. B., Allend S. O., Ferreira M. R. A., Moreira C. i sar. Origanum vulgare essential oil: antibacterial activities and synergistic effect with polymyxin B against multidrug-resistant Acinetobacter baumannii. Molecular Biology Reports. 2020;47(12):9615–9625. DOI: 10.1007/s11033-020-05989-0.
- Glamočlija J., Mihailović M. (Institut za biološka istraživanja „Siniša Stanković“, Univerzitet u Beogradu). Izveštaj o ispitivanju antibakterijske, antifungalne i antibiofilm aktivnosti preparata „Ulje divljeg origana“, br. 01-674/2. Beograd, 18. april 2022.
Pitanja i iskustva čitalaca
Još nema pitanja. Postavite prvo pitanje.












Postavite pitanje
Da biste postavili pitanje, prijavite se ili registrujte.